SRAMIMO LI SE NAŠEG JEZIKA?

Day 1,437, 11:30 • Published in Croatia Greece • by I am not dSoKre





U NASTAVCIMA!!!!
VAŽNO!!! Tko ne želi čitati pojašnjenja, može čitati samo izraze u slikama. Važno je napomenuti da je sve ovo samo moj pogled na stvari i da se s mojim razmišljanjem možete složiti ili ne ili me preko komentara upozoriti na moje zablude.

Bogatstvo osobe može biti poznavanje velikog broja stranih jezika, ali to ne povlači da se nauštrb drugih svoj treba zaboraviti, zapostaviti i iskriviti, a to je upravo ono što se može uočiti u današnjem društvu, pogotovo kod mlađeg uzrasta.

Najavio sam u prošlom članku da ću krenuti sa jednim nizom članaka gdje ću pokušati izdvojiti neke tuđice kojima smo počeli uništavati svoj jezik, a svakim danom ih je nažalost sve više.

U jednom komentaru, mislim da me nexus2012 upozorio na neke greške i bio je u pravu, ali to su bile pravopisne greške i ovdje vas ne mislim učiti pravopis i gramatiku (za to su bile ili još uvijek jesu zadužene vaše nastavnice, učiteljice, profesorice) iz nekoliko razloga: nisam dovoljno kompetentan, nije planirani sadržaj članaka i jednostavno ne želim. Tako bi se recimo netko mogao ovdje uloviti za riječ greška pa reći da se po novom pravopisu koristi izraz griješka ili nešto slično, ali upravo to želim izbjeći jer iskreno i greška i griješka je hrvatski izraz, stvar je semantike, i dok god umjesto bilo kojeg od ta dva načina ne koristite eror, lapsus ili nešto treće, na istoj smo valnoj dužini.



OPROSTI! - SORRY!

Nisam iznašao pametan način kako grupirati i posložiti te riječi pa ću nizati primjere kako mi padnu na pamet i prvi koji se skoro udomačio u svakodnevnom govoru je riječ oprosti ili sorry, kako veliki broj nas govori. Kažem nas, jer sam nažalost i ja jedan od njih. Taj sorry mi je toliko ušao u glavu da se ne sjećam kad sam zadnji put nekome rekao oprosti, ali zato sorry kažem više puta na dan. Tako mi lako prelazi preko jezika, a iskreno ne nalazim razlog zašto ne koristim OPROSTI. Naravno nismo ovdje da preispitujemo nečije razloge zašto neke riječi svjesno ili nesvjesno koristi na štetu postojećih, rekao bih zdravih hrvatskih riječi, ali činjenica je da ih koristimo i moj je prvi cilj da se barem zapitate sljedeći put kada izustite tu riječ. Možda neki od vas i promjene naviku. Taj oprosti je jedna od temeljnih riječi pristojnog ponašanja u bontonu kojeg smo svi pročitali, ili smo trebali svi pročitati, a odmah iz njega je i naš sljedeći primjer, a to je:



HVALA – THANK YOU

Istina je da će te rijetko kada čuti nekoga da umjesto hvala kaže thank you, ali zato njegove izvedenice i skraćenice su preplavile razgovor današnjih mladih, pogotovo u dopisivanjima preko interneta i tako imamo thanks, thnx, thx, thy na svakom koraku i sa strane se čini da je to hrvatska riječ koliko se udomačila. Eto ako se opet naslonimo na bonton, uz dva već spomenuta primjera, tu je i:



MOLIM – PLEASE

Ništa manje, ništa više, ali sve češće ljudi posežu za riječi please, pls, plz bilo u razgovoru ili pismu umjesto riječi molim. Zar nešto nedostaje hrvatskoj riječi? Čemu tolika odbojnost? Jedino gdje se još može vidjeti riječ molim u tragovima, je u nekom šturom obliku kada ljudi pišu molbe, vjerovatno ne znajući da se danas pišu zahtjevi, a ne molbe.
Dok ispisujem ove redove slušam:



GLAZBA – MUSIC

Ne želim umanjivati ničiji jezik ili ocjenjivati ljepotu i kako je tko izmislio riječi i na čije se osnove veže, ali ovo je odlična prilika i da uočimo neke razlike između hrvatskog i srpskog jezika, koliko ja poznajem razlike, ali zbog mnogih poznatih i nepoznatih razloga i tu smo napravili takav kaos da neki danas više ni ne znaju koje su riječi hrvatske. Eto odličan primjer je glazba, naime muzika je srpski izraz koji je došao od anglo osnove music (kad kažemo anglo osnova u 95% slučajeva ustvari mislimo na latinski jer engleski jezik je ništa drugo nego nastao na latinskoj osnovi i to vrlo lako možete usporediti i uočiti ako se dublje bacite u problematiku, ali to nam nije ovdje zadatak). Eto zapitajte se ili prisjetite sami kada ste zadnji put koristili riječ glazba kad ste slušali neku pjesmu, a koliko puta ste rekli muzika, zika, mjuza i slične izvedenice (nije bitno da li su one engleske ili srpske, s hrvatske točke gledišta su tuđice).
Ne bih želio da se ovaj članak sad pretvori u prepucavanje Hrvata i Srba, jer potrebe za prepucavanjem nema, ali je zgodno uočiti neke stvari, pogotovo ako do sada niste niti bili svjesni istih. Jedan od tih primjera je i:



STROJ (MOTOR) – MAŠINA

Eto ovo je usko vezano uz moje područje dijelovanja, naime studiram na Fakultetu strojarstva i brodogradnje gdje se jasno uočava riječ stroj dok se isti u Srbiji zove Fakultet mašinstva (ne znam puno ime). Ovo je jedan zgodan primjer gdje opći pojam koji je u engleskom machine, Srbi govore mašina, uz jasno vidljivu sličnost, a naša istoznačnica je stroj. Ovdje imamo i druge pojmove primjerice engine gdje u hrvatskom jeziku postoji riječ motor, a u Srbiji se ponovo kaže mašina (neka me netko ispravi ako govorim krivo), ali se često kod nas može čuti da ljudi isto govore mašina, posebice kada govore o automobilskom motoru. Ne znam da li ljude zbunjuje riječ motor, koji često koriste kao pogrešan izraz za ono što je ustvari motocikl. Da ne navodim kao zaseban primjer, ali u ovom strojarskom dijelu može se navesti još jedan često zapostavljani primjer, a to je UREĐAJ. Izraz koji se tako rijetko čuje, ali zato aparat na sve strane. Ovdje dosta krivim i oglašivaće kod kojih se često može vidjeti kako vrište niske cijene kućanskih aparata, umjesto kućanskih uređaja i slično.
Nevezano uz spomenutu tematiku, ali još jedan primjer zapostavljanja hrvatskog jezika od kojeg se i naježim i to pogotovo kada čujem ljude i u središnjem dnevniku da koriste pogrešne izraze.



GOVORITI – PRIČATI

U hrvatskom jeziku kada dvije osobe vrše jezično međudjelovanje, one razgovaraju, odnosno jedna drugoj govore, a ne pričaju. Bez uvrede susjedima, ali kod njih se priča dok se kod nas pričaju samo priče, znate ono kad želite uspavati dijete pa mu ispričate priču. Namjerno sam prvu rečenicu napisao na ovaj način jer sam ovdje dotaknuo jednu riječ:



MEĐUDJELOVANJE – INTERACTION

Ovo je jedna tuđica koja se već dugo vrijeme koristi kod nas u obliku riječi interakcija, a jasno je da je to čista engleska riječ, koja je u naš jezik vjerovatno opet došla posredstvom izjednačavanja i stapanja hrvatskog i srpskog u srpsko-hrvatski kojeg smo mi stariji i oni još stariji morali gutati u školama. Ne znam koji se danas izraz koristi u srpskom i da li postoji neki drugi, postoji li alternativa.
Namjerno sam napisao alternativa jer sam time došao do još jednog primjera:



ZAMJENSKI – ALTERNATIVE

Naime u hrvatskom jeziku postoji prekrasan izraz zamjena, zamjenski, ali ljudi često posežu za izrazom alternativa koji je isto tuđica iz engleskog jezika, opet vjerovatno u naš jezik se zavukla posredstvom zajedničke države ili čisto porivom školovanih ljudi da ispadnu školovaniji nego što jesu pa posežu za latinskim izrazima ili izrazima iz raznih riječnika stranih riječi kako bi se uzdigli iznad prosječnog čovjeka. Tako umjesto izraza podvojena osobnost, drugo ja, lakše je reći alter ego.
Nadam se da ću uskoro postati:



INŽENJER – ENGINEER

Eh da ovaj primjer je složen sam po sebi jer ovdje koristimo hrvatsku riječ, ali koja je po mojem mišljenju samo loše tumačenje strane riječi. Znači engineer iz engleskog jezika je stručnjak koji je usko povezan sa strojevima i uređajima (razumije problematiku, on ih konstruira, proizvodi, popravlja). To je u engleskom došlo od njihove riječi engine (motor-stroj), znači najbliži opis za engineer bi bilo u našem jeziku strojar, a ne inženjer jer ako rastavimo riječ inženjer, ona ne znači apsolutno ništa. Čak i mašinovođa kao srpska varijanta (nisam potpuno siguran da je ovo točno) odražava stvarno značenje čovjeka koji se tako naziva, jer ako se prisjetimo da oni za engine koriste riječ mašina, onda je mašinovođa čovjek koji radi upravo to, upravlja, vodi mašine. Znači ovdje smo došli do nedosljednosti, a to je Fakultet strojarstva, a iz njega izlaze inženjeri, umjesto diplomirani strojari, izlaze nekakvi diplomirani inženjeri (ovdje hrvatski jezikoslovci zaslužuju jedan veliki minus). Uz ovu priču može se nadovezati još jedino povijesna crtica kako je dio Hrvata prije nazivao inženjere i to bi bilo sretnije riješenje od ovog danas. Dovitljivac, čovjek koji pronalazi riješenje za probleme, došlo od jednog zaboravljenog izraza dovitnuti, što bi se najbliže moglo opisati kao dosjetiti jer naime strojare, inženjere prati glas da za njih nema problema koji ne mogu riješiti, stvar je samo koliko će vremena potrošiti.



VODITELJ – MANAGER

U zadnje vrijeme tako je zgodno za svaki oblik posla izmisliti neku menadžersku poziciju jer to zvuči tako uzvišeno, a menadžer ili manager u originalu sa engleskog jezika nije ništa drugo nego voditelj. Ako pogledamo engleski glagol to manage on znači upravljati, voditi, znači na isti način potvrđujemo iznešeno da je tuđica menadžer zamijenila našu postojeću riječ voditelj, po meni nepotrebno.



RAČUNALO – COMPUTER

Ovu riječ su mnogi usvojili i koriste računalo umjesto kompjuter iako i ovu potonju nakaradu mnogi još koriste. Problem je nastao gdje su neki ukazivali da računalo ne služi samo za računanje i da je to pogrešan naziv koji ne oslikava stvarnost, ali ako se opet malo poigramo sa originalnim nazivom, glagolski oblik to compute ne znači ništa drugo nego izračunati, a ako ovdje uključimo i povijest nastanka prvog računala ili prvih računala onda nam je jasno da su se oni u začetku uistinu koristili samo za računanje i od tuda naziv koji danas ne odgovara njegovoj stvarnoj funkciji, ali ako su tvorci zadovoljni nazivom, tko smo mi da izmišljamo toplu vodu, umjesto da prigrlimo hrvatski naziv za taj uređaj, a to je računalo. Samo kao dodatak, mislim da se u Srbiji kaže računar i sad dolazimo do apsurda da narod koji ima mnogo anglizama kao fudbal, frižider, epidemija, delfin, dezerter itd. Radi preokret i koristi riječ računar, a ne kompjuter, a mi pak umjesto naziva računalo koje je više u duhu hrvatskog jezika još uvijek guramo i taj kompjuter. (Za one koji su se zapitali koji su hrvatski izrazi za navedene primjere jer siguran sam da mnogi koriste ove, oni su redom: nogomet, hladnjak, pošast, dupin, bjegunac). Mogao bih sada nabrojati još tisuću primjera, ali kroz druge primjere lako se ubaci ovako neka usporedba.



IZVORNIK – ORIGINAL

U primjeru ranije, opet namjerno, iskoristio sam jednu riječ a to je originalno gdje uz postojanje hrvatskog izraza izvorno ne vidim potrebu za njenim korištenjem.



PRIJATELJ – FREUND, FRIEND

Iako mnogi misle da mu je baza u engleskom friend u počecima prihvaćeno uglavnom na kajkavskom području Hrvatske i to pod velikim utjecajem njemačkog jezika, od riječi freund za prijatelja udomačio se naziv frend, posebice u Zagrebu. Nemam pouzdane informacije koliko se ovaj izraz koristi u drugim dijelovima Hrvatske.


I za kraj ovog broja naveo bih još jednu riječ koju ne koristimo samo mi nego čitav Svijet i valjda je jedina na koju nemam prigovora iako i za nju imamo hrvatski izraz, ali ajde ovdje ćemo biti popustljivi i voditi se onom, svi je koriste pa nećemo biti posebni.



U REDU – OK

Riječ je najvjerovatnije potekla iz engleskog jezika, ali niti to nije još sasvim utvrđeno jer upravo oko ove uzrečice veže se približno 25 teorija od njenom postanku, a meni je jedna od zanimljivijih ona o jednom čovjeku koji je potpisivao otpremne listove pri ukrcaju tereta u željezničke vagone, gdje je ostavljao svoje inicijale (OK – Obediah Kelly) i gdje se onda u željezničkim krugovima kao potvrda da je sve u redu proširio izraz OK. Jedna od teorija govori da je to samo namjerno krivo ispisana skraćenica od All Correct (sve u redu), naime kad slušamo izgovor čujemo da su prva slova upravo O i K, a ne A i C kako bi bilo ispravno ako bi ova teorija bila točna. Ovdje kao neki dokaz daju i riječ cool koju ljudi često ispisuju kao kewl, vjerovatno kao potvrdu mogućnosti ovakve namjerne pogreške. Nevezano uz sve te teorije i koja je točna OK je uistinu pravi međunarodni izraz i unatoč postojanju izraza u redu, vjerujem da postoji u svakom jeziku, ne smatram ovo tolikim napadom na opstojnost jezika.

U komentarima se slobodno priključite svi ako za određene ove izraze koristite neke druge, spreman sam vjerovati da u bogatstvu naših narječja postoje različitosti, a i zanimljivo je usporediti neke riječi koliko se vežu uz neke druge strane jezike. Znam da ćemo kroz sljedeće članke naići na mnogo germanizma ako se dotaknemo kajkavštine, mnogo talijanizma ako se dotaknemo čakavštine, ali treba razlikovati riječi koje imaju osnovu u nekom jeziku i one koje su se udomačile kao tuđice bez imalo promjena i prilagodba, osim u izgovoru pa samim time i ispisu.

ZAVRŠNA RIJEČ: Jasno je ovdje vidljivo da smo problematiku tek samo zagrizli, da smo tek zagrebali po površini ove opsežne teme pa stoga već sada s vama zakazujem sastanak u drugom broju koji će izaći u neko dogledno vrijeme.

♥$
o$

Agrammon.