Izvoz, procjena rizika

Day 1,372, 23:38 • Published in Croatia Croatia • by nosorog1

Istraživanje u prošlom članku pokazalo je da je moguće dnevno prodati skoro 2k q3 fooda u izvozu. Ponude raličitih q ne utječu jedna na drugu na istom markteu, kao ni ponude na drugim marketima. Ovdje će biti opisana proizvodnja vezana na izvoz i procjena rizika u odnosu na promjenljive parametre.
Cijene proizvoda se vrte oko preporučene po pravilu p0 * q, gdje je p0 cijena za q1 tj 0.66 lokalne valute. Pretpostavka je da ćemo na stranom marketu dobiti skoro istu cijenu umanjenu za neki iznos delta. Formula za profit je:

P = N * q * ( p0 * G - s/100 ) - N * delta/100 * G - W

G = Gd/Gs

gdje je N=200 broj proizvoda po radniku, p0 = 0.66, s-cijena sirovine u lipama, G-omjer domaćeg (Gd) i stranog golda (Gs), W-plaća radniku. Ako se ne radi o izvozu onda je G = 1. Druga mogućnost je šverca raw-a. Tada je G omjer cijena domaćeg i stranog raw-a. U slučaju da se radi o švercu tenkova onda treba uzeti u obzir i porez ako prodajete na domaćem marketu.

Pogađanje hoda navedenih parametara ravno je sportskoj prognozi - nikad nemate dovoljno informacija, ali moguće je procijeniti intervale u kojima se kreću tipične vrijednosti.
Ovisnost profita o svim parametrima je linearna osim o vrijednosti stranog golda/rawa - Gs, ali za male promjene (cca 10😵 možemo ostati na prvom redu aproksimacije, pa možemo reći da je i ovo linearno.

Pretpostavimo : q = 3, Gd = 570, Gs = 500, delta = 1
Ako se parametri povećaju za jediničnu vrijednost to na P utječe kao u tablici.

EDIT: u tablici zadnju formulu treba pomnožiti sa Gd

Što ovo znači? Ako poraste cijena rawa za jednu lipu tada gubimo 6 kuna po radniku. Ako morate spustiti kruha cijenu iz nekog razloga tada gubite 2.3 kuna po radniku za jednu lipu. Za promjenu cijene golda za 1 kunu/stranu dobit/gubita je manji od jedne kune, ali ovi parametri se najbrže mijenjaju.

Iste veličine ako kupujete raw umjesto golda su osjetljivije na promjenu cijene dvadesetak puta, pa rast cijena za jednu lipu može utjecati na zaradu ili gubitak za oko 20 kuna ovisno o omjeru cijena.

Kuna je relativno stabilna u zadnje vrijeme i kreće se oko 570 plus/minus 20. Većina stranih valuta koje su pogodne za izvoz kreću se oko 500, ali mogu varirati za desetak posto (+/- 50) u vremenu od par sati, što može utjecati na profit za oko 50 kuna po radniku (ako morate kupiti strani gold direktno).

Pekara q3 je neprofitabilna na domaćem tržištu, ali u izvozu zarađuje kao q4 na domaćem tržištu - oko 200% se dobije na razlici golda. Npr 10 radnika (rotacija), plaća 160 kn, žito 0.33, cijena nakon poreza 1.97. Dobije se 3940 strane valute, što nakon MM (3940*570/500) dođe na 4500 kn. Plaće - 1600, žito - 1980. Na domaćem tržištu bi zaradili 3940-1600-1980 = 360 kn, a izvozom i preko MM 4500-1600-1980 = 920 kn. Razlika 920-360 = 560.

U q1 i q2 se svakako ne isplati zapošljavat radnike, ali isplati se izvozit gotov proizvod. Q4 i Q5 se isplati i doma, a u izvozu mogu dodatno zaraditi nešto manje postotke.

Za kraj jedna nelogičnost - čak i uz nepovoljan omjer golda (gubitak na MM) q3 pekara zapravo zarađuje izvozom zahvaljujući višoj sili (puno brži otkup vani).

Naravno, nitko ne može garantirati da će se kruh na svakom stranom marketu otkupiti - nekad ide, nekad ne ide, al' kad ide onda ide .....