Join the new world

Ево шта Хрвати уче од својих нових историчара аутохтониста, исто што и ми. Можда ће нас учење о најстаријој историји спојити и коначно ове нове плаћене историчаре и учењаке отерати тамо где им је место.

Kako je nastao naziv Slaven? Odakle riječ "slaven" kao oznaka za roba u svim evropskim jezicima

U zadnjih tisuću godina Dalmaciju su osvajali: Mađari, Mongoli, Mlečani, Turci, Francuzi, Austrijanci, Talijani, Njemci. Mongoli su manje bitni, oni su tu samo prozujali. Međutim, ono što vidimo u svim ovim primjerima je sljedeće pravilo: Osvajači se mjenjaju, narod ostaje isti. Zašto neko misli da je prije bilo drugačije, nego zadnjih tisuću godina? Jesu li se i prvih 1000 godina, kao i u ovih drugih samo smjenjivali osvajači Rimljani, Goti, Avari, Franci, ali je narod uvijek bio isti? Naravno da je manjih naseljavanja i raseljavanja uvijek bilo. Mogu za primjer uzeti Gorski Kotar kojeg je Austrija kolonizirala doseljenicima iz cijele Monarhije.

Tu je još jedan, još veći problem za sljedbenike bečko-berlinske sekte. Turska je stoljećima vladala Bosnom, Srbijom, Makedonijom, Bugarskom.... pa ipak, nije uspjela nametnuti svoj jezik. Venecija je 800 godina vladala djelovima Dalmacija, pa ipak, nije uspjela nametnuti svoj jezik nigdje osim u gradovima gdje se i ranije govorio romanski i latinski. Jedno selo samo kilometar od Zadra, jedno selo samo 500 metara od Splita nikad nije progovorilo na romanskom jeziku. Venecija je i vojno i kulturno i civilizacijski bila puno naprednija od tih seljaka, pa ipak ni dugih sedam stoljeća nije joj bilo dovoljno da u samo jednom selu nametne svoj jezik.

Da stvar bude još gora, prema starim dokumentima, čak i u samim gradovima koji imaju kontinuitet romanskog govora još od Rima, preko Bizanta, pa do Venecije za skoro dvije tisuće godina samo je gospoda govorila romanski, dalmatinski ili latinski, a običan narod i u gradovima govori kako dokumenti kažu ilirski što znači slavenski (pričamo o kasnom srednjem vijeku i novom vijeku).

Moje pitanje za bečko-berlinsku sektu je seljedeće: Ako Rim, Bizant i Venecija nisu kroz skoro 2 000 godina kontinuiteta uspjeli nametnuti romanski jezik jednom selu 500 metara od Zadra, kako je to pošlo za ruku Slavenima?

Kad se uzme u obzir da čitava bivša rimska provincija Dalmacija u 9. stoljeću govori ili glagolji slavenski jezik (od tuda glagoljaši), a da Slaveni prema povjesničarima nikad nisu zavladali Dalamcijom prije 1918., nego su se izmjenjivale vlasti Bizanta, Franačke, Venecije, Ugarske, Habsburške Monarhije i Francuske, te da sa druge strane niko ne govori latinski u toj istoj Dalmaciji (osim mali gospodski sloj u gradovima) koja je tada već preko tisuću godina u rukama Romana ( 200. god. pr. kr. ju osvaja Rim, od 5. vijeka Bizant, a kasnije i Mlečani). Neki djelovi Dalmacije poput Zadra više od 2 000 godina su u kontinuitetu bili pod romanskim neslavenskim vladarima, pa ipak, kako nam svjedoče dokumenti, običan puk besjediše "ilirski" (što je bio naziv za slavenski sve do 20. stoljeća).

Ispada da su Slaveni čarobnjaci! Iako na nižoj kulturnoj razini, doslovno preko noći uspjevaju masama nametnuti svoj jezik, a tako učeni i civilizirani Romani to ne mogu ni u 2 000 godina?!!! Iako su na nižem civilizacijskom, kulturnom, jezičnom stupnju od tog stanovništva, iako nisu vlast, Slaveni uspjevaju na neki fantastičan način namenuti svoj jezik. Nije li to suludo tvrditi? Nije li suluda ideja da bi romanizirani Iliri pored romanskog jezika koji se u kountinuitetu govori u Dalmatinskim gradovima 2 000 godina iz nekog razloga prešli na jezik Slavena koji su po našim povjesničarima inferiorni autohtonom romanskom stanovništvu?

Ako su popovi glagoljaši već u 9. vijeku služili mise na slavenskom jeziku, onda znači da je narod u Dalmaciji već pričao slavenski. Kad ga je stigao naučiti? U 200 godina (7.-9. stoljeće) dok Slaveni nisu ni vladali tim prostorom nego su se smjenjivali Bizant, Avari, Franci, pa i Bugari. Jednostavno, izostaje i motiv i vrijeme za učenje slavenskog od strane lokalnog romaniziranog ilirskog stanovništva. Nije li logičnije pretpostaviti da su Iliri pričali neku vrstu slavenskog jezika, pa stoga svoj jezik nisu ni mjenjali?

Prema Mavru Orbiniju, kao što se u Italiji u donekle iskvarenom obliku sačuvao latinski iz kojeg se razvio moderni talijanski jezik, tako su i Iliri na Balkanu dolaskom Slavena iskvarili svoj prvobitni slavenski jezik. Ali Iliri nikad nisu govrili ni grčki ni latinski, jer ih u tom slučaju antički pisci ne bi nazivali barbarima.

A da stvar bude luđa, baš u periodu kad riječ "Slaven" ulazi u sve evropske jezike kao pojam za roba, baš tada su navodno Slaveni pokorili pola Evrope, pa i ove naše krajeve. Kako to? U istom periodu su i robovi i osvajači pola Evrope koji potpuno, u rekordnom roku asimiliraju svaki narod na koje naiđu, ma koliko on kulturniji i civiliziraniji od njih bio?! A sve tragove fantomskih predslavenskih jezika uništavaju?!

Riječ Slaven u evropske jezike dolazi preko robova. Kad je papa Grgur Veliki u 6. stoljeću zabranio držanje kršćanskih robova, Slaveni su djelom bili pagani, djelom arijevci, pa su kao takvi bili pogodni za roblje. Došli smo u paradoxsalnu situaciju, da jedini narod koji nije držao robove postane oznaka za roba u engleskomo slave, njemačkom sklave, holandskom slaaf, danskom slave, švedskom slaaf, velškom slaf, bretonskom sklav, francuskom esclave, španjolskom esclavo, portugalskom escravo, talijanska schiavo, , modernogrčka sklavos, arapskom sakalibi... Kad već spominjem da su Slaveni jedini narod u ranom srednjem vijeku koji nije imao robove, pogađate li koji jedini narod u antici nije držao robove? Iliri.

Međutim, odakle ime Slaven među slavenskim narodima? Jedino razumno i logično objašnjenje je sljedeće: kada su Slaveni u sklopu gotskih, hunskih i avarskih plačeničkih trupa, počeli pristizati na Balkan (a kasnije i kao robovi), lokalno stanovništvo, Iliri, razumjelo je njihov jezik, pa ih je prozvalo Slaveni - oni koji slove ili pričaju. Germane u gotskim redovima zvali su Njemci jer ih nisu razumjeli, bili su njemi, pričali kao gluhonjemi ljudi. Tako se ime Slaveni prvo raširilo među Ilirima, Tračanima i Dačanima, odakle nam ga i Jordanes prenosi. Kasnije su ga preuzeli i drugi narodi i jezici Evrope. Kao dodatnu potvrdu mogu navesti Tacita koji kaže da Litvanci pričaju sličnije Britancima nego Germanima. U to vrijeme Balti i Slaveni odvojeni su oko 1000 godina što znači da im je jezik još dosta sličan. Opet, u to vrijeme Iliri imaju u svom jeziku na tisuće keltskih riječi, a britanski je kao što znamo keltski. I to je jedan od razloga zašto su se Iliri i Slaveni razumjeli.

Ovime sam riješio zavrzlamu.

1. Na području znatnog djela Balkana, Ilirika, bivše Jugoslavije osvajači su se smjenjivali, narod je kroz više od 2 000 godina ostao isti, uz manje migracije.

2. Iliri nisu prihvatili jezik navodno doseljenih Slavena jer su i tako već pričali slavenskim jezikom.

3. Ime Slaven u slavenskom svijetu nastalo je kad je veliki broj Slavena u sklopu Gotskih plaćeničkih trupa počeo pristizati na Balkan, jer su slovili slično kao i Iliri, za razliku od Germanske komponente Gota koja je bila njema, odnosno pričala na stranom jeziku.

4. Riječ slaven je ušla u evropske jezike kao oznaka za roba jer je papa Grgur u 6. stoljeću zabranio držanje robova koji su kršćani, a kako su Slaveni bili ili pagani ili arijevci (arijevska verzija kršćnstva) onda su slavenski robovi bili dozvoljeni.

ЧЛАНАК ЈЕ У ПОТПУНОСТИ ПРЕУЗЕТ!