Join the new world

Eto malo o RL Hrvatskoj.

Što se događa sa znanošću i njezinom primjenom u Hrvatskoj? Nedavni izvještaji ukazuju na drastično smanjenje znanstvenika koji su u stalnom radnom odnosu, te na porazne rezultate naših učenika na znanstvenim i matematičkim testovima. Također, smanjuje se zanimanje za studije tehničkih znanosti, na kojima je omjer žena - mali. Broj patenata, koji je puls komercijalizacije znanosti i ideja, je patetičan.
U medijima svako toliko čitamo o uspjesima mladih hrvatskih inovatora i znanstvenika na raznim natjecanjima u inozemstvu. No, nakon osvojenih medalja rijetko kad čujemo o nekom izumu ili novoj tehnologiji koji su se komercijalizirali. Rijetko kad čujemo o mladim hrvatskim inovatorima/znanstvenicima/dizajnerima koji su pretočili svoj izum u produkt, koji se bave poduzetništvom jačajući ekonomiju, stvarajući poslove i sl.
Hrvatska ni po čemu nije zemlja znanja - rado bih čuo primjere, ako postoje, ali trenutačno je Hrvatska zemlja koja nema vjerodostojnu strategiju da postane zemlja znanja. Niti jedno naše sveučilište nije na listi 200 najboljih sveučilišta na svijetu. Ulaganje u znanost i inovacije u nas je manje nego u razvijenim zemljama. Broj objavljenih znanstvenih radova te dobivenih međunarodnih patenata je mnogo manji u odnosu na razvijene zemlje, ali i mnoge u regiji, npr. Slovenije. Više od 20 posto hrvatskih 15-godišnjaka ne zadovoljava ni osnovnu razinu čitalačke, matematičke i prirodoslovne/znanstvene pismenosti, daleko manje od prosjeka zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), te zemalja u regiji, poput Češke, Slovačke ili Slovenije.


Mnogi hrvatski znanstvenici, izumitelji i istraživači u prošlosti su ostvarili svjetske karijere. Ovo su samo neki od njih:

Herman Dalmatin (Istra, oko 1110–oko 1160)
Svojim je prijevodima s arapskog na latinski mnogo doprinio da Zapad u prvoj polovici 12. stoljeća upozna temeljna djela grčke geometrije, arapske astronomije i islama a njegovo je filozofsko djelo De essentiis najstarije sačuvano djelo hrvatske filozofske baštine.

Marko Polo (Korčula, 1254–Venecija, 1324)
Svjetski je putnik kasnog srednjeg vijeka koji iz Venecije odlazi na dugo putovanje u Kinu, gdje ostaje u službi mongolskog vladara Kublaj-kana. Nakon što je upoznao tamošnji svijet o kojem Europa nije znala gotovo ništa, 1295. vraća se na rodni otok Korčulu, povezujući ova dva europska kontinenta. U Europu je donio, među ostalim, dalekozor, sladoled i špagete.

Faust Vrančić (Šibenik, 1551–Venecija, 1617)
Postao je slavan u svjetskoj tehničkoj literaturi zahvaljujući djelu Machinae Novae iz 16. st. u kojem je opisao izume padobrana (Homo Volans), visećeg mosta i drugih tehničkih novosti, koje su zaživjele desetljećima nakon njegove smrti.

Marin Getaldić (Dubrovnik, 1568–Dubrovnik, 1626)
Galilijev učenik, najistaknutiji hrvatski matematičar i fizičar. Otkrio je refrakcijski teleskop i konusne leće a bio je i pionir algebarske geometrije.

Benedikt Kotruljević – Benedetto Cotrugli (Dubrovnik, oko 1400–Aquila, 146😎
Dubrovčanin koji je u 15. st. zahvaljujući svojim radovima ušao u povijest renesansne filozofije i matematike te oceanografije, brodogradnje, navigacije, astronomije i meteorologije.

Frane Petrić – Francesco Patrizi da Cherso (Cres, 1529–Rim, 1597)
Hrvatski filozof, polihistor, humanist i znanstvenik, kojeg se smatra jednim od europskih prvaka kasne renesanse. Smatra ga se učiteljem Giordana Bruna a svojim je radovima utjecao na mislioce 17. st. poput Hobbesa, Descartesa i Newtona. Jedan je od najizvornijih i najslobodoumnijih mislilaca toga doba u Europi.

Gjuro Armeno Baglivi (Dubrovnik, 1668–Rim, 1707)
Najpoznatiji liječnik hrvatskog podrijetla. Prvi je teorijski predvidio specifičnu kemoterapiju a pridonio je i poznavanju fiziološke funkcije zuba. Bio je osobni liječnik dvojice papa – Inocenta XII. i Klementa XI.

Ruđer Bošković (Dubrovnik, 1711–Milano, 1787)
Svestrani znanstvenik svjetskog glasa i isusovac. Razvijao europsku znanost 18. i 19. stoljeća, ostavivši značajna djela na području matematike, fizike, astronomije i geodezije. Bio je u službi pape i najuglednijih europskih vladara. Na zahtijev pape Benedikta XIV. izradio je planove za popravak apsida i kupola crkve svetog Petra u Rimu.

Ivan Blaž Lupis (Rijeka, 1813–Torriggia, 1875)
Izumitelj torpeda, jedan od utemeljitelja prve tvornice torpeda u Rijeci 1866.

Spiridon Brusina (Zadar, 1845–Zagreb, 190😎
Najpoznatiji je hrvatski zoolog, koji se bavio mekušcima, pri čemu je zabilježio mnogobrojna otkrića. Poduzeo je 1894. prvo znanstveno istraživanje Jadranskog mora, promicao je Darwinove evolucionističke ideje u Hrvatskoj.

David Shwartz (Keszthely, Mađarska, 1852–Zagreb, 1897)
Izumitelj svjetskog ugleda na području zrakoplovne tehnike, konstruktor zračnog broda – cepelin, koji je Zeppelin otkupio, doradio i izgradio pod svojim imenom a 1924. pretvorio u danas poznati putnički zrakoplov.

Ivan Vučetić (Hvar, 1858–Argentina, 1925)
Kriminalist i antropolog, odvjetnik i političar, koji je otkrio daktiloskopiju – metodu utvrđivanja identiteta pomoću otisaka prstiju.

Braća Seljan – Mirko (Karlovac, 1871–Peru, 1913) i Stjepan (Karlovac, 1875–1936) Istraživači na području geomorfologije, klime i etnografije u Africi i Južnoj Americi, utemeljitelji moderne Etiopije.

Slavoljub Penkala (Zagreb, 1871–Zagreb, 1922)
Izumitelj mehaničke olovke, koja je po njegovu imenu dobila i naziv – penkala. Njezinim pronalaskom 1906. započelo je novo razdoblje primjene suvremenog pisaćeg pribora. Patentintirao je mnogobrojne druge izume a vrhunac je karijere bila konstrukcija prvog zrakoplova u Hrvatskoj 1909.

Frane Bulić (Solin, 1846–Zagreb, 1934)
Najpoznatiji hrvatski arheolog, svećenik, klasični filolog, pedagog, konzervator i povjesničar. Više od pola stoljeća istraživao je ranokršćanske komplekse u Dalmaciji, otkrivši ih hrvatskoj javnosti i svijetu. Za hrvatsku je povijest od neprocjenjive važnosti Bulićevo otkriće ulomaka sarkofaga hrvatske kraljice Jelene.

Andrija Mohorovčić (Volosko, 1857–1939)
Svjetski poznati meteorolog, klimatolog i utemeljitelj moderne seizmologije. Prvi je u svijetu ustanovio da Zemlja nije cjelovita, nego slojevita te da pomjeranjem velikih ploča nastaju potresi.

Dragutin Gorjanović Kramberger (Zagreb, 1856–Zagreb, 1936)
Najpoznatiji je i u svijetu najpriznatiji hrvatski paleontolog, arheolog i geolog, koji je 1899. u Krapini (Hrvatsko zagorje) otkrio znanstveno vrlo važno pretpovijesno nalazište pračovjeka. Njegov opsežan paleontološki opus pripada samim vrhuncima znanstvene misli i spoznaje o počecima ljudske vrste.

Nikola Tesla (Smiljan, 1856–New York, 1943)
Tesla je bio podrijetlom Srbin i uvijek se ponosio svojim srpskim porjeklom i hrvatskom domovinom.
Jedan od najvećih izumitelja dvadesetog stoljeća. Njegovi su izumi na području elektrotehnike i otkrića iz fizike, ostavili snažan pečat ne samo na svjetsku znanost, već se njihova primjena odrazila i na poboljšanje kvalitete života u 20. stoljeću. Među ostalim, izumio je motor na izmjeničnu struju, što je temelj današnje pogonske elektrotehnike, te višefaznu struju i transformator, čime je omogućio jeftino prenošenje struje visokog napona na velike udaljenosti i njezinu masovnu primjenu.

Lavoslav Ružička (Vukovar, 1887-Švicarska, 1976)
Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1939. te znanstvenik koji je dobio osam počasnih svjetskih doktorata.

Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906–Mammern, Švicarska, 199😎
Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. Djelovao je Zurichu, gdje je proveo punih pedeset godina, objavivši gotovo 600 znanstvenih radova. Unaprijedio je hrvatsku farmaceutsku industriju te je utemeljio i podigao na europsku razinu Zagrebačku školu organske kemije.