Wilhemina...

Day 1,402, 06:49 Published in Slovenia Montenegro by GVOZDENI Propalica
Ispijao sam svoje prvo jutarnje...pivo, zaista neobicno piti pivo ujutru, kafu ne pijem, a i kao sto narod kaze : Ko me ne zna skupo bi me platio. Ako se po jutru poznavao dan videlo se sasvim jasno da ce dan biti pretopao, a da moje prvo pivo, iz prve recenice, nece biti i poslednje. Slutilo se da ce dan biti divan, taj dan u...topao, ali opet umeren, uz dobro drustvo, zabavu i razgovor moze biti jednostavno savrsen. Gledao sam svoja posla kao i uvek, zeleo sam da uz opustenu muziku, pice i sunce dan provedem u uzivanju.
Krajnje nenadano pojavila se ona, divna, tako savrsena, mlada i lepa, sijala je skoro jace nego sunce. Obucena u belu letnju haljinu, divne duge kose, koracala je prema meni. Meni je izgledala bolje nego Narodna banka eSrbije pre Lukazovog odlaska. Tek kada se sunceva svetlost pomerila sa prelepog lica, shvatio sam, da to je ona. Znali smo se od ranije, samo retki su imali tu mogucnost da joj pridju, i da je upoznaju. Bila su to srecnija vremena, kada je jos imala poverenja i razumevanja u mene i moje postupke. Mnogi su je znali po nadimku, ja sam bio mozda jedini koji je zvao po imenu, bila je to Wilhemina.



- Na prvi pogled tako divan devojcurak, prelepih ociju, imala je umiljat glas, niko ni slutio ne bi da iza nje stoji, vise ratova, borbi i odlicija sa raznih bojista. Uvek je bila dominantna, ubistvena, prava zena ratnik. Dan smo proveli u prici, secanjima na "srecna vremena", svaki dogadjaj nam je bio kao urezan u srce. Razgovarali smo i o dogadjajima koji tek predstoje ni slutio nisam kakve cu sve informacije dobiti.
-Dugo nisam bio dole, dosta se toga izdesavalo. Saznao sam da su izvojevali konacnu pobedu protiv neprijatelja koji im je pretio od samog nastanka drzave. Radost i slavlje vojnika nije bilo moguce opisati, osecaj je bio neverovatan. Napokon prva osvojena regija, prva pobeda posle dugih i teskih treninga se isplatila. Ona se pokazala kao i uvek odlicno. Iz njene price sam saznao da je postala i komandant svoje jedinice. Takodje i da krece u borbu za mesto predsednika, gde ce nadam se naci mali predah posle teskih borbi, a i prosiriti njeno carstvo.

Pricala je sve u dahu, toliko emocija, radosti u ocima i volje jos nisam video kod nekog. U tom momentu je zacutala na sekundu, osetio sam da nesto ima da mi kaze. Sasvim neocekivano, na moje veliko iznenadjenje izjavila je da se udala.
-Muz stari znanac, Lutkar poznavali smo se i saradjivali jos u doba nastanka drzave. Iskusan i jak, pomalo mi se nije svidjalo- On Indonezanin, ali sve u svemu jako dobar covek. Zanimala me je prica o njihovoj ljubavi, kako se sve to izdesavalo, bio sam neobavesten cak ni najbolji spijuni nisu znali mesto i vreme svadbe. Rekla je tad vencanje je bilo potpuna tajnost za skoro sve. Pozvani su iskljucivo izabrani gosti, njoj bliski, vidjenije osobe, dipolomate, kao i njegova porodica i prijatelji.
-Potpuno odvojeni od sveta, u planinama, gosti su cekali to sudbonosno "DA!". Imao sam pitanja, ali ne i odgovore koji su me zanimali.

Pa sam joj usput i postavio par pitanja:

Kako je izgledala svadba i ko je sve bio pozvan?
Viorila se tada crvena zastava sa grbom dvoglavog orla u sredini, mali broj gostiju, ali opet odabrani ljudi, ljudi koji su joj bili dovoljno bliski i koji su uvek bili tu uz nju. Majka Slobica i otac Zlatko bili su ponosni i srecni, napokon udaju cerku. Tu je bio i kum-Ivan Niksic zaduzen za veselje, sve je moralo biti savrseno. Ceremonija nije mogla proci bez njenog brata koji joj je celog zivota bio podrska-Montenigris, kao i sina- Zelenas, a tu su bili naravno Elizabeta i Mladen kao nerazdvojni prijatelji. Pozvani su takodje i Indonezani od strane Lutkara koji su prevalili dug put da bi stigli na svadbu najbolje prijatelja. I vencanje je moglo da pocne...
-Kako je upoznala Lutkara i kad?
Upoznali su se u Indoneziji za vreme osvajackih ratova u Australiji, pre oko mesec dana, tada se i rodila ljubav.
-Kakve su reakije i da li vas je podrzao u ratovima?
Nije je jos podrzao, izgleda da nije bilo ni potrebe, on tek sad treba da se pokaze na delu 🙂 nadamo se da ce uspeti u tome 🙂

To je sve sto me je zanimalo, pozeleo sam joj srecu i nastavio dalje...



I was drinking my first morning...beer.It's really unusual to drink beer in the morning,but i don't drink coffe,and as people would say:,,Butter wouldn't melt in your mouth''.By the morning,you could see that this day is going to be very hot,so that meant that my first beer,from the introduction,wasn't going to be the last one.I had a good feeling that this day will be special,maybe too hot for my taste,but with a couple of good friends,entertainment and talk can be just perfect.
-While minding my own bussiness,as usual,i was planning to spend the rest of the day with some relaxed music,drink and sun. Almost from nowhere,she appeard,wonderful,so perfect,young and beautiful,glowing almost stonger then the sun,.Wearing a white summer dress,with her wonderful,long hair,she was walking towards me.To me she looked better then National Bank of eSerbia before Lukaz's departure.Only when sun's light passed her beautiful face,I recognized her.We knew each toher from before,but only the lucky ones had the possibility to approach and meet her.Those were the happy times,when she still had trust and understanding for me and my acts.Many people knew her by nick she uses on chat,I was maybe the only one who called her by her name,that was Wilhemina.

- On the first view,such an amazing girl,with melodius voice,beautiful eyes,no one even suspected that behind her were several wars,important battles and medals.She was always dominant,'murderous',a true woman warrior.We spent the whole day talking about great memories of those 'happy times',each of those special event was etched in our hearts.We also talked about plans and things that were coming.I had no idea what sort of informations am I going to hear!
-Meanwhile many things have happened.I found out that eMontenegrians bravely won a victory against their enemy.Joy and celebration of warriors weren't even possible to describe,the feeling was enchanting.Finally the conquered one new region,first victory after long and hard preparations and trainings.She fought hard,as always.From her story,I found out that she took the place of her eFather,as Military Unit leader.And also that the current president proposed her to run for the next elections. She talked all in one breath,so passionatly,with joy in her eyes and will as I have never seen.Suddenly,she stopped.We looked at each other quietly for few seconds.I knew there's was something else.Quite unexpectedly,on my surprise she anounced that she got eMarried.
-Her eHusband,puppet master,very respected member of eIndonesian community,also of Front Pancasila Party and Military Unit 'Armada Garuda'.Just a very good guy.I wanted to know all about their eLove,how did it all happened and so,becouse almost no one knew that they are going to get married,until it happened. It was one of those secret weddings,only for close friends and family members. Completely separated from the rest of the world,on the top of the mountain they said to each other that well familiar:''Yes!''I had many questions,although I didn't get the answersi wanted to know. So on the way,I asked her couple of questions.Like how was the wedding ceremony like,and who were all the quests? -The famous red flag with proud eagle was set high above them.There were all the people by her side that she loved,her eFather 3latko,godfather IvanNiksic,and godmother Slobica.Puppet's friends and family came from far away to celebrate with them. They met in eIndonesia during wars in Australia,one month ago,and the rest is history...
That was all I wanted to know,i wished them luck and continued on....

By Svjedok Samoubistva