Uvod u Ekonomske pojmove 2

Day 803, 13:54 Published in Croatia Croatia by Spartian
Pozdrav svima, ja sam Spartian. U današnjem članku objasnit ćemo osnovne pogreške pri ekonomskom zaključivanju, a za kraj smo ostavili i nešto humora. Nadam se da će vam pojašnjenje pojedinih pogrešaka olakšati shvaćanje ekonomije u eRepubliku i u RL.

Nemogućnost da se održe ostale stvari jednake. Izraz ostale stvari jednake znači da se promatrana varijabla mijenja dok su druge konstantne. Npr. ako želimo mjeriti utjecaj cijene kruhova na broj kupljenih kruhova, moramo ispitati utjecaj mjenjanja cijene kruha, dok osiguravamo da se cijene žita, porezi i ostale varijable ne mijenjaju.


Post hoc pogreška(post hoc, ergo propter hoc) Ova pogreška kaže ako se neki događaj A zbio prije nekog događaja B ne dokazuje da je događaj A uzrokovao događaj B.
Načelo kojeg bi se mnogi erepublik novinari trebali držati prilikom svojih neutemeljenih optužbi po svojim člancima.

Pr: Osoba opaža da su se državni prihodi povećali nakon što je vlada smanjila porezne stope i zaključuje da ako smanjimo porezne stope povećat ćemo prihode i smanjiti deficit.
Ono što je pogreška je da osoba nije uvidjela da su se dohodci cjelokupnog stanovništva povećali usljed rasta gospodarstva te da bi se prihodi od poreza još više povećali da su porene stope ostale iste.


Grešku poopćavanja objasnili smo u prošlom članku, ali rai ponavljanja recimo da je to varka uzimanja da ono što vrijedi za dio vrijedi i za cjelinu.

Zadnja greška je subjektivnost i to je možda najveća prepreka svladavanju ekonomije, jer ljudi uvijek unose svoja mišljenja u proučavanje svijeta oko nas.
Što se tiče mojih novina, ja ću pokušati biti što manje subjektivan i realno sagledavati situacije, jer ponekad ću i napisati neki komentar o stanju u državi i svijetu, ali trudit ću se da bude lišen barem nesuvislih i nepotrebnih i neprovjerenih komentara.


A za kraj malo šala o ekonomistima:

Matematičar, računovođa i ekonomista se prijave za posao. I jedino pitanje na intervjuu bilo je koliko je 2+2.
Matematičar odgovori 4. Šef ga pita jel točno četri a matematičar jasno odgovori 2+2=4
Onda uđe računovođa, isto pitanje i on odgovori 2+2 u prosjeku je 4, plus minus 10 posto ali u prosjeku 4.
A onda uđe ekonomista, vladin savjetnik za ekonomiju i usljedi isto pitanje 2+2. A ekonomista se ustane, zatvori vrata, zatvori roletne, i kaže šefu: Koliko želite da je 2+2?



Koliko ekonomista treba da promjene žarulju?
Pa svi,jer će to smanjiti nezaposlenost, povećati potrošnju i potaknuti uspavalu privredu.

A koliko je potrebno ekonomista iz Centralne Banke da promjene žarulju?
Samo jedan, uhvati žarulju i pretpostavi da se cijeli svijet vrti oko njega.

Hvala na čitanju, nadam se da vam se svidio članak, ako tko ima kakvo pitanje, nega ga napiše u komentarima. Svaka konstruktivna kritika je dobrodošla.