Srpske Novine - sastavlen je nov vilaet iz zapadnog dela Bugarske - Kosovo

Day 1,410, 23:03 Published in Bulgaria Bulgaria by Ziezius

"Turska. Bugari zauzimaiu po Ciprianu Robertu veliku chast evropeiske Turske, i on ii chisli na 4 1/2 milliona. Razprostiru se po Tracii , Rumelii, Machedonii do Moree, tako da u tima zemliama vecham chachu sela obyitavaiu Bugari, a gradove Grci, nego ovi vechma liube trgovinu, a oni vechma zaemliodelie. No nishta mane u Solunu, glavnom gradu machedonskom, toliko se i bugarski govori, koliko grchki" (str.7).



Bugari. Pr. Luka Popovich. Javor. list za zabavu, pouku i knizhevnost za godinu 1876,br 23, urechuje D-r Ilija Ognianovich.

"Od sviu Slavena, Bugari su najvechma razprostraneni. Nih ima svojh pet miliona, a stanuju po celoj Machedoiji, u vechem delu Trakije, i starodunavske provincje Mezje, koja se sad iskluchivo bugarska zove" (str.721).


Juzhni slovensi jezici i dijalkti. Izdjela Budimanova "Grammatica della lingua Serbo-croata" Vinna 1867. sp. Vila. Izdije iruechuj Stoan Jakovich . U Beograd g. III, 1867 br. 34

"U Bugarskoi i u velikom dijelu Machedonie govori se bugarski jezik, jezik izmechu sviju sloenskijeh najvechma pokvarski, jer je on jedan izmechu nih izgubio cijelu promjenu u imena i primio chlan na kraju imena" (str.53😎.


Mijaila Konstantinovicha srbina iz Ostrvice, Istorija ili lietopisi turski, spisani okolo godine 1490. Preveo i e objasnavjichim uvodom izdao D-r Janko Shafarik. Glasnik srp.uch. d-va, kn XVIII 1865.

"A sin niegov Stefan bio je kral Srbski i car Bugarski" (str.73).

"Tada je car Bajazit skupio vojska protiv Marka bugarskog kneza... Tu je Bajazit bugarskog kneza sa svom vojskom bugarskom i srbskom razbio i ubio." (str. 80).


Putovanja po Balkanskom poluotoku XVI vieku. Napisa pravi chlan Dr P.Matkovich. Rad CXXXV. U Zagrebu.


"Struga, vele, da je varosh, dapache selo, prvo je mjesto u Bugarskoj, proteche ju rjechica, koja da iztjeche iz jezera Ohridskago" (str.30).

"Dne 23. hrenuvshi dalje prispjeli su dobrim putem u 19 ura u Monastir(Monastirio); to je bugarska varosh, vrlo naseljena, imajucha, kako se pricha, 1500 kucha "(str. 31).


Beleshke doktora Brauna iz srpskih zemalia od godine 1669. Od St.Novakovicha. Spomenik srp.kral Akad. kn. IX . U Beogradu 1891.

"Odatle (ot Skopie) se krenuemo ka Kachaniku, grad koji drzhi prolazak izmedzhu dva brega, a posle dale dok ne udchoemo u chuveno pole Kosovo u Bugarskoj" (str. 41).


Prilozi k istoriji srpske kniezhevnosti od Stojana Novakovicha. Jeroteja Rachanina put u Uerusalim 1704 g. Glasnik srp.uch.d-va kn. XXXI. U Beogaradu u drzhavnoj shtampariji 1871 g.

" I paki doidosmo na 14 konak u Veles grad Bugarskji, a turci zovu Tiuprilja i tu nadosmo ot poludne, i tu teche reka, zovu e vardar, vrlo golema" (str. 299).


Lub. Stojanovich. Stari srpski zapisi i natpisi. Srpska Kral. Akademija. Beograd 1903 g. kn. II.

"Sta kniga izbrana razlichnimi slovi, chrytah iu u Budimskoi varoshi diak Vylko Popovich, otechestvom zhe ot blygarskie zemli, ot mesta Kratova. Zapis u ruk.man.Vrdnika (Ravnica)" (gl.#2128 str. 😎.


Istorja slaveno serbskago naroda iz raznih Auktora i pr. Spisana Milovanom Vidakovichem profesorom. Chast Perva. U Beogradu 1833.

Granice Serbie esu sledushte: ot strane severne opasce iu reka Dunav, a ot iuzhne gora Skard (Shar-pl.) i Makedonia; ot zapada reka Drina..., a k vostoku prostire se do reke Timoka, koia iu deli ot Bolgarie " (str. 31).


Malyi Zemliopis Srbie i Turske. Pregledala i odobrila shkolska komisia. U Beogradu 1863.

"Oblast Makedonia sa 930 # milia i 1,000,000 zhitelia naj-vishe Bugara." (str.60).


Pisma o staroj srpskoj trgovini od E.Mijatovicha. sp. Vila, u Beogradu (1865) g.I, br.10, str.121.

"U Ohridu "bogati" grad bugarski"


Napredak. U novome Sadu, 21 februara 1865, br.15.

"Nedavno raznese se ovde glas, koej ni u ednim novinama do ovau chasa nevidimo, da sa Turci u Bugarskoi, kako se govori, u Bitoliu, ruskog konzula ubili".



Srbski Dnevnik. U novome Sadu. 22. maia 1860 g. br.40.

"Bugarska...
I s druge strane potvrchue se, da su Ohrichane iziavili patriarshii carigradskoi, da che pripoznati papu Pia IX za svoiu crkvenu glavu, ako im se neda Bugarin vladika. Oni ishtu Ilarion, makariopolskog". (str.3)



Srbski Dnevnik. U novome Sadu. 26. iunia 1860 g. br.50.

"Iz Bugarske. 7. iunia.
...Chudno e svima Bugarima, da od Skopia, Vrane, Vidina i iosh nekoih vechih bugarskih mesta za tako shto neiavliu" (str.3)


"Iz Bugarske. 10.iunia.
Iz Bitolia izveshten sam, da su tamoshni Bugari naumili osnovati chitalishte." (str 3)



Srbski Dnevnik. U novome Sadu. 3. iulia 1860 g. br.52.

"Iz Bugarske. 17.iunia.
Bugari u Shtipu poslali su porti tuzhbu sa mnogim podpisama protiv svoga fanariotskog vladike, koi chini velika bezdelia" (str. 3)


Srbske Novine. U Beogradu 1860 g. br.1-4

"Mi vidimo u 17 veku u Evropskoi Turskoi erarhichnu ista pravoslavne crkve razdelenu na tri samostalne erarhie: Konstantinopolsku ili Grchku, Ohridsku ili Bugarsku i Ineksku ili Srbsku" (str. 1 br.1)

Opisanie Bugarske. Serbskii letopis za god.1845 chast chetvrta. Izdanie Matica Srbska. Urechuje Dr. J.Subotich. U Budimu 1845.

"U Saloniku ima toliko Bugara, da ovaj grad u toliko bugarskim zvati mora, u koliko grchkim" (str.59).


Srpske Novine. U Beogradu 24 Januara 1877 g. br. 17.

"U Carigradu po telegrafskim vestima od 17 o.m. zvanichno je objavleno ... sastavlen je nov vilaet iz zapadnog dela Bugarske pod imenom Kosovo"(str. 65).