Pregled privrede eSrbije - septembar

Day 669, 13:45 • Published in Serbia Serbia • by darcode

Postovani gradjani eSrbije,

ponovo Vam se obracam u namjeri da predstavim ekonomske pokazatelje Srbije i njihove tendencije. U proslom clanku sam dao pregled domace privrede za avgust (do 15. avgusta). Ovaj put kriticni interval je 16. avgust – 16. septembar.
Kao sto je svima poznato, eSrbija je u ovom periodu vodila neke znacajne bitke koje su, bez obzira na njihov ishod, ostavile svoj trag na privredu. Kazem znacajne bitke, jer smo u ovim vojnim ogledima ispitali spremnost i kapacitete nase vojske, ali isto tako i kapacitete nase privrede.

Drustveni bruto proizvod je znacajno uvecan (2432 zlatnika), zalihe nekih proizvoda smanjene i doslo se do zakljucka da Srbija treba dodatno i brze razvijati odredjene grane (prije svega industriju oruzja).
U posljednje vrijeme se dosta prica i o sirovinama i nacinima za rjesavanje problema hiperprodukcije, s jedne, i potrebe za jeftinijim zeljezom s druge strane, pa cu dati i svoje vidjenje o istima.

|||||||||||||||||||||||||||||
SADRZAJ:
1. Stanje valute
2. Kompanije
3. Zaposleni
4. Zalihe proizvoda
5. Sindikat novinara eSrbije


||||||||||||||||||||||||||||||
1. Stanje valute

Kao i u proslom mjesecu, vrijednost RSD-zlato nije biljezila vece oscilacije i zadrzavala se na 0.013 zlatnik. Podsjecam da se vlada opredijelila za politiku fiksnog kursa RSD-zlato koji bi trebao iznositi 0.013 zlatnik. Kurs je kratkorocno skocio na 0.014 zlatnika. Zvanicni stav vlade i razloge mozete procitati http://www.erepublik.com/en/article/-1-930737/1/20">ovdje

Vrijednost zlata u RSD takodje nije biljezila znacajnije promjene i u prosjeku je iznosila 77.68 dinara.
Graficki prikaz navedenih podataka (za veci prikaz desni klik/View Image):




||||||||||||||||||||||||||||||||
2. Kompanije

U proteklih mjesec dana u Srbiji je osnovano 210 novih firmi, od toga 86 oruzarnica i cak 69 grain firmi (!). U Srbiji danas postoje 742 firme, i to 481 manufacture, 234 land i 27 construction firmi.

Raspored kompanija po djelatnosti/Q izgleda ovako:



U odnosu na prosli mjesec primijetan je rast broja firmi sa vecim Q za 9%, odnosno 127 firmi koje su se odlucile da dignu kvalitet svojih proizvoda.

Raspored firmi po kvalitetu proizvoda predstavljen je na grafiku:

Vrijednost svih preduzeca u Srbiji je 29990 zlatnika, a vrijednost licenci koje oni posjeduju je 5620.
Vise o problemima vezanim za preduzeca i njihovo poslovanje u dijelu 4. Zalihe.


|||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. Zaposleni

Posao u eSrbiji trenutno ima 5765 gradjana, sto je za 64% vise nego prosli mjesec (ocekivano zbog priliva novih igraca).
61% radnika radi u manufacture, 31% u land i 8% u construction djelatnosti.
Najvise radnika radi u oruzarnicama (35😵, grain firmama i pekarama.
Zaposlenost u Srbiji je nesto ispod 50%.

Raspored zaposlenih prema Q firmi mozete vidjeti na sljedecem grafiku:


Zaposlenost prema Q/djelatnosti mozete vidjeti u sljedecoj tabeli i grafiku:




||||||||||||||||||||||||||
4. Zalihe

Stanje zaliha u Srbiji mozete pogledati u sljedecoj tabeli i na grafiku:



Udio pojedinih vrsta proizvoda i sirovina u ukupnoj vrijednosti zaliha u eSrbiji mozete pogledati na sljedecem grafiku i tabeli:



Srbija vec duze vrijeme ima problem sa hiperprodukcijom zita. Naime, na zalihama se trenutno nalazi 71918 jedinica zita (pretvoreno u Q1). Ukupna vrijednost zita na srpskom trzistu iznosi oko 412 zlatnika. Da bi doprinio ilustraciji problema, izracunao sam da srednji apsolutni rast zaliha zita u Srbiji iznosi oko 1900 jedinica zita dnevno (!).
Ovo govori da se na dnevnoj bazi zalihe zita uvecaju za oko 5%. Ako se takav trend nastavi, pocetkom narednog mjeseca ovaj problem ce se uvecati na 100.000 jedinica zita (!!!). Isto tako, ovakvo stanje u najrazvijenijoj land grani uticalo je na veliki debalans u platama manufacture i land radnika. Postavlja se pitanje kako zaustaviti hiperprodukciju (konkretno u grain sektoru)?

Prije svega, treba znati da problem zaliha zita nije nastao odjednom, vec u duzem vremenskom periodu. Isto tako se ne moze ocekivati da preko noci dodje do njihovog snizavanja i vracanja u normalno stanje. Drzava pokusava doprinijeti rjesavanju problema kroz kreditiranja preduzeca koja se bave ovom djelatnoscu, da bi nabavili licence za strana trzista gdje bi plasirali, u ovom trenutku, najjeftinije zito na svijetu i time rasteretili zalihe. Medjutim, ovakva mjera moze samo djelimicno, ali ne i dovoljno, uticati na normalizaciju stanja. Jedino rjesenje koje se namece je i ono najbolnije, ali neophodno da bi se problem zaliha, dugorocno gledano, mogao rijesiti. Rjesenje se ogleda u nepopularnoj mjeri – zatvaranje preduzeca.
Potrebno je pod hitno zatvoriti onoliki broj grain preduzeca koji je dovoljan da proizvodnja zita priblizno odgovara potrebama za istim. Kazem priblizno, jer idealan odnos ponude i traznje nije moguc na trzistu.
Ovakav scenario moze zvucati jednostavan ali ga je u praksi tesko ostvariti, prije svega jer nijedan gradjanin ne zeli da se odrekne zlata i novca ulozenog u osnivanje/kupovinu i poslovanje firme. U prilog ovome ide i podatak da Srbija ima vise grain preduzeca od Indonezije (Srbija 178: Indonezija 144), iako ima manje pekara (Srbija 138: Indonezija 334).
Alarmantnosti doprinosi i informacija da se u Srbiji svaka 2 dana otvori novih 5 grain preduzeca, sto dovodi do ubrzanja tempa rasta zaliha zita.
Ovdje dolazimo do novog pitanja: Koliko su gradjani spremni i upuceni u nacine vodjenja preduzeca i djelovanje na trzistu.
Ocigledno vrlo malo, zato hitno treba raditi na obrazovanju sadasnjih i buducih poslodavaca o pravilima trzista i nacinu na koji se vodi preduzece, kao i potrebama trzista za proizvode odredjene grane.

Dakle, da rezimiram, da bi se rijesio problem zita u Srbiji, neophodno je sprovesti sljedece mjere:
1. Zatvaranje odredjenog broja grain firmi, kao prioritet dugorocnom rjesavanju problema,
2. nastavak kreditiranja za licence, kojima bi se firme rjesavale viskova i uvecavale svoj profit i
3. Edukacija sadasnjih i buducih poslodavaca o pravilima trzista, upravljanju preduzecem i potrebama za odredjenim proizvodima.

Druga aktuelna tema je zeljezo. Naime, kao sto je poznato, u skupstini je izglasan zakon o snizavanju poreza na uvoz zeljeza sa 10% na 1%. Pojavile su se grupe koje tvrde da je za Srbiju bolje a stopa bude 1% i one koje koje su za dizanje poreza preko 5%. Poznato je da se oruzarnice u Srbiji uglavnom snabdijevaju jeftinim zeljezom iz inostranstva. Uporedimo li cijene zeljeza u Srbiji i, recimo, u Rusiji primijecujemo da su cijene u Srbiji skoro dva puta vece – Q1 (0.0255:0.0153). Cilj je da se oruzarnice motivisu da kupuju sirovinu na domacem trzistu, jer bi tada koristi imala drzava (priliv novca od poreza) i pozitivno bi uticalo na ekonomiju zemlje.
Mislim da sa stopom uvoza vecom od 5% necemo znacajno povecati promet zeljeza sa zvanicnog srpskog trzista, iz prostog razloga sto bi vecina oruzarnica nastavila da nabavlja jeftiniju sirovinu na crnom trzistu. Jedini gubitnik, u tom slucaju, je drzava.
S druge strane, stopa od 1% otvorila bi put za uvoz jeftinog zeljeza, ali bi drzava imala znatno manje prihoda od poreza na uvoz. Opet, stopa od 1% navela bi veliki broj stranih zeljezara da izvoze u Srbiju, cime bi se stvorila velika i jaka konkurencija na nasem trzistu.
Mislim da stopa treba da bude izmedju 3% i 5% cime bi se otvorila mogucnost za istovremeno stvaranje jace konkurentnosti domacih cijena uz istovremeno punjenje budzeta porezom od uvoza. Dakle, koristi bi imali i poslodavci i drzava.



||||||||||||||||||||||||||
5. Sindikat novinara eSrbije

Kao sto je, nadam se, svima poznato osnovan je Sindikat novinara eSrbije, koji za cilj ima promociju kvaliteta na medijskom nebu eSrbije i borbu protiv sveprisutnog spama. Stoga vas molim da procitate ovaj clanak i podrzite rad.

||||||||||||||||||||||||||||

Nadam se da ce vam ove informacije bar malo pomoci u ostvarenju vasih poslovnih ambicija i ideja. Ako ne, onda ce vas bar navesti na razmisljanje 😉

Napomena: svi podaci u ovoj analizi su prikupljeni na dan 666. eRepublik svijeta. Podaci mogu neznatno varirati od navedenih.

Molim da svi VOTE na ovaj clanak, da sto vise ljudi sazna stanje Srbije. Ko zeli moze se pretplatiti na ove novine i prvi saznati kuda ide Srbija (klik na SUBSCRIBE u gornjem desnom uglu).


Vas Darcode
|||||||||||||||||||||||||||