Join the new world

Nahida Kulenovića, sina dr. Džafer-bega Kulenovića. Intelektualac i revolucionar, koga
je ubio agent jugoslavenske tajne službe I. Galić, Nahid je pokazao u svom radu i
rodoljublju najviše i uspon idealizma hrvatskih boraca.
Da bismo obnovili uspomenu na ovog velikog hrvatskog rodoljuba, objavit osvrt na
dio njegovih političkih djelatnosti koje sam doživio u ono doba, jer sam se nalazio u
njegovoj blizini.
Nahid Kulenović bio je u punom smislu izgrađena osoba u vjerskom, nacionalnom i
političkom pogledu. Praktičan vjernik koji je svoje vjerske dužnosti svakodnevno
izvršavao diskretno i nenametljivo. Nikada nije javno ulazio u taj najintimniji dio duhovno-
vjerskog života čovjeka, niti je o tome raspravljao, jer je smatrao da u tom pitanju svaki
pojedinac mora sam odlučivati po svojoj savjesti. U javnom životu njega je u prvom redu
zanimalo koliko je koji Hrvat spreman žrtvovati u narodnooslobodilačkom radu. Nahid
Kulenović je kao rijetko koji živući Hrvat pratio revolucionarna gibanja u svijetu i putove
revolucije kojim su različiti narodi prolazili dok nisu došli do svoje slobode. Poučen tim
iskustvima Nahid je okupljao oko sebe mlađi borbeni hrvatski naraštaj i dajući mu
temeljno znanje i izgradnju u tom pogledu. Stvarao je organizacije i programe.
Da bi ostvario svoju zamisao, ing. Nihad Kulenović stvorio je zajedno s Milom
Rukavinom, koga su jugoslavenski komunistički agenti isto tako umorili, dosta čvrstu
političku organizaciju s jasnim programom širiti revolucionarne ideje na hrvatskom
narodnom području, da bi narod u povoljnom času mogao se osloboditi.
Organizacijski rad i dodiri s aktivistima oduzimali su mnogo vremena Nahidu i zato se nije
mogao posvećivati novinarskom radu koliko je želio. No i ono malošto je napisao
pokazuje njegov zacrtani stav prema Hrvatskoj i njenim poteškoćama. Navest ču samo
jedan odlomak iz niza njegovih članaka, koje je objavljivao kao glavni urednik mjesečnika
Ujedinjenih Hrvata Njemačke, Hrvatska sloboda u Munchenu.
«Naše ´prijatelje´ nitko nije pitao za njihove savjete u pogledu Bosne-Hercegovine-
Sandžaka u prošlosti , pa neće ni u budućnosti. Stoga im savjetujemo da ne diraju u
hrvatsku Herceg-Bosnu i Sandžak, jer se u protivnom jako opeći. Bosna-
Hercegovina-Sandžak glasovali su 1941. sa svojom krvlju za hrvatsku državu i to će
učiniti opet, kada to bude potrebno. Sinovi Crne legije stajat će ponovno s puškom u ruci
na vjekovnoj međi Drine, koja će uvijek dijeliti dva naroda: Srbe i Hrvate. »
Nahidov zadnji članak nosi sugestivni naslov «I krv za Hrvatsku», kao da govori o
njegovoj spremnosti da dade svoj život za izmućenu Hrvatsku. Uistinu, kratko vrijeme
nakon toga, 13. lipnja 1968., pao je od jugoslavenske ruke.
Jugoslavensko vladajuće društvo , utemeljeno na bratstvu i uništavanju povijesnih
naroda, neće uspjeti nametnuti svoje naopake ideje hrvatskim muslimanima Bosne i
Hercegovine, jer je iz redova ovih izašao velik broj prosvjetitelja, intelektualaca,
književnika, smjelih političara i junaka koji su svojim životima svjedočili za hrvatstvo
bosansko-hercegovačkih muslimana. Luka Fertilio rekao je jednom, da junaci stvaraju
povijest i da hrvatska povijest vrijedi koliko vrijede njezini junaci.
Duh modernog hrvatskog nacionalizma mora se osjećati na svakom mjestu u domovini i
u emigraciji. Mora biti jedan među hrvatskim borcima svih vjera. U tom duhu Aida
Kulenović, kći dr. Džafer-bega Kulenovića, opominje:
«Gotovo svi rođeni Hrvati i osjećaju se Hrvatima, a kao protudokaz nikada se ne mogu
naći iznimke poštujemo vjeru jedni drugih i živimo po propisima vjere kojoj
pripadamo i hrvatski će narod od toga imati samo goleme koristi.»


SVE O HRVATSKOM JUNAKU ALIJI ŠILJKU

Alija Šiljak je bio jedan od glavnih osnivača HOS-a, te je jedan od zaslužnijih za njegovo osnivanje u Bosni i Hercegovini.

- Čovjek koji je rodom iz mučeničke Foče, te čija je obitelj sve do 20. stoljeća očuvala običaj pisanja starim bosansko-hrvatskim pismom bosančicom.

- Zajedništvo između hrvatsko-bošnjačke braće i Starčevićevo pravaštvo bili su i ostali njegova misao vodilja.

- Također, slijedio je i put slavnoga Džaferbega Kulenovića.

- Predstavnici domoljublja i viteškog junaštva u obrani granice na Drini, za Aliju su: Murat Šabanović i Zaim Imamović.

- Najdraži suborci Alije Šiljka su: Ante Paradžik, Blaž Kraljević, Nijaz Batlak Daidža, Ante Roso, Ante Gotovina…

Vitez Halim (Himo) Uzunović, rodom iz Foče. Graničar s Drine, pravaš i HOS-ovac. U HOS-u Foče je bio zamjenik zapovjednika Alije Šiljka. U borbi za obranu života i slobode Hrvata i Bošnjaka. Sve do kraja rata nije dozvolio da bilo tko u Goraždu dira u obilježa HOS-a na odorama branitelja, ter u hrvatsku zastavu koja se vijorila iznad Goražda. Još uviek živi i radi kao pošten i častan čovjek.


Vitez Murat Šabanović, rodom je iz Višegrada : ,,Brat svakome Hrvatu i neprijatelj svakome agresoru na Bosnu i Hrvatsku".U Trvanju 1992. je spasio živote tisuća ljudi iz Višegrada, tako što je četnicima i JNA zaprietio rušenjem brane na drinskoj hidrocentrali u Višegradu, čime je na nekoliko dana odgodio početak osmišljenih četničkih zločina i svome narodu omogućio da se u posljednjem trenutku izvuče iz obruča smrti i uputi prema - tada još uvijek slobodnom - Goraždu, Sarajevu i Sandžaku. Danas častno živi u Sarajevu.

Ovi su se ljudi borili u realnom svijetu za konfederaciju Hrvatske i BIH,zato ih mi ovdje veličamo nastaviti ćemo dalje to ovdje da se stvori konfederacija Hrvatske i BIH.Da pokažemo Srbima i nacistima,ko smo mi smo pravaši,pravi u napadu a zadnji u povlačenju.

Preuzeto iz Hrvatskog Glasnika.Nemate pravo na daljnje umnožavanje.