Join the new world

Moje ime je Johny i zivim na kontinentu po imenu Pilaeus. Mjesto u kojem ja zivim zajedno sa svojim prijateljima JJom i Zvonzijem zove se Kivid’s Rest. Malo selo u kojem zivi 300tinjak ljudi ali vrlo prometno mjesto. Nase malo selo zove se jos i prekretnica za odmor. Svojih 30ak godina uvijek sam se pitao zasto ga tako zovu. Mozda je razlog tome sto je nase selo poznato po dobroj trgovini. Stariji ljudi stalno su govorili da svi putevi vode u Kivid. Nikad nisam vjerovao u to iako je broj ljudi koji prolaze kroz nase selo svakog dana bio oko 100tinjak.

Iako je prica vec krenula bio bi red da Vas upoznam prije svega sa svojim prijateljima ali i samnom. Ja sam bio sin trgovca i jednostavno naslusao sam se prica od raznih prolaznika namjernika te sam mastao o tome da jednog dana okusim zivot pustolova. 30ak godina zivio sam pod ocevim krovom, sluzio hrabre pustolove i radio trgovine koje me je otac naucio. Igrom slucaja brat je puno stariji od mene i prosao je nas kontinent uzduz i poprijeko (ako mu je za vjerovati) i naganjao je drevne zmajeve. Svakim svojim dolaskom ucio me kako se barata sa macem. Svojim odlaskom adao bi mi zadatak koji sam ja morao vjezati i koji sam morao usavrsiti dok on ne dodje. Obecao mi je da ce me odvesti na slijedeci put, u slijedecu lovinu, u slijedecu avanturu. Na zalost ovim odlaskom jednostavno se nije vratio i jedne veceri dok smo ispijali pivu u taverni rekao sam Zvonziju i Jju da idem u potragu za svojim bratom. Onako pijani Zvonzi i JJ jednostavno su pristali na avanturu za koju nismo ni znali da ce nam se izdesavati.

Vjerojatno bi bilo u redu kad bi predstravio Zvonzija i JJa. Dva moja najbolja frenda. Zvonzi je u ovoj taverni bio i kuhan i pecen. Sad sigurno mislite da je Zvonzi bio alkoholicar. Nije bio daleko od toga ali on i njegov brat Baddaku vodili su ovu tavernu dok im nije bilo oca. Otac Puxi cesto je zavrsavao za stolom sa nekim od svojih prijatelja iz proslih zivota pa su braca morala odradjivati njegov posao.

Pitate li se tko je bio JJ? Dovoljno je reci da je JJ bio sin odlicnog stolara. Njegove rukotvorine krasile su cijelo nase malo selo. Gotovo svi prozori i vrata u nasem malom selu bili su njegovih ruku djelo.

Svako od nas je imao neku boljku, tihu patnju rekli bi zlobnici . Ja sam volio tj zelio nekakvu pustolovinu. Slusajuci price brata te svih putnika koji su trgovali kroz trgovinu moga oca imao sam tu tzv tihu patnju za nekakvom akcijom. Zvonzi je spas pronalazio slijedeci svog oca kroz barske stolice i dobru kapljicu vina i pive. JJ je bio nesto drugo. Godine rada sa ocem na njemu su ostavile dubok trag isklesanog tjela radeci teske poslove u sumi i kod kuce. On je svoju tihu patnju imao u obaranju ruke. Gorio je za zeljom da obara ruke i na taj nacin pokaze da je najjaci covjek u selu.

Sjedeci tako u Puxijevoj taverni u nju su krocili nekakvi viztezi ili nesto u tom stilu. Dosli su na veceru i usput se namjerili na tri mladica (ja, Zvonzi i JJ) dobacujuci razne uvredljive doskocice. Naravno JJ nije mogao trpiti takva dobacivanja pa je ponudio tom razbahacenom dripcu (kako ga je nazvao) da se okusa u obaranju ruku. Sjeli su jedan ispred drugoga i narucili pice. Ulozili svako po „kesu“ srebrnjaka i poceli sa verbalnim provokacijama. Taj tzv. Vitez ponudio je igru na 3 dobivene dok je JJ odvratio ma moze i 5. Tim nastupom uvrijedio je doticnu licnost i odlucio da se igra na jednu ali pod uvijetom da se eksira krigla pive koja stoji ispred svakog racunajuci na to da smo nas 3 vec vidno bili pijani i smatrao je da je to lagan pljen.

Ispili su pivu do kraja i krenuli… krenuli … mozda je to pregruba rijec jer je nadjacavanje bilo gotovo istog trenutka kad je i krenulo. JJ je oborio ruku tog pametnjakovica digao se rasirio ruke i rekao evo ti ga na…
Nedugo nakon toga 5 prijatelja od tog tupana digli su se i naravno krenula je frka. Polupijana tjela letjela su po zraku Puxijeve taverne i dok je Baddaku pokusavao smiriti masu Zvonzi je uzivao mlateci sve oko sebe drvenim kriglama. Sve je vrcalo kao na pravom vatrometu…

Kad se situacija stisala i kad su ovi kreteni otisli pokusavali smo izgladiti stvari sa Zvonzijevim starim i mozda bi i proslo da ja nisam rekao „Puxi plati pivu“. Istog trena kad sam to izgovorio Puxi je poceo vristati i na Zvonzija i mene i JJ-a kako smo mu napravili ogromnu stetu te kako je bolje da krenemo svojim putem a svoga sina Zvonzija je istjerao i rekao da se nikad vise ne vraca.

Vjerojatno je vec polnoc prosla i vjerojatno smo trebali ici odmoriti i odspavati ali mi smo onako pijani sjedili uz bunar na sredini naseg malog sela i odlucili da cak nebi bilo ni lose kad bi potrazili neku svoju osobnu pustolovinu. Naravno pod utjecajem alkohola i odlucili smo se na to…

Vrlo vjerojatno bi se jos i predomislili da smo bili trijezni i da nismo napravili generalno sranje. Baddaku je cmizdravim tonom molim brata da ostane ali Zvonzi je bio odlucan kao i uvijek i rekao da ne zeli vise biti pod tim krovom. Ja i JJ razmisljali smo na glas kako ovo mozemo iskoristiti i stvarno krenuti u potragu za mojim bratom. Zamisljali smo kojim putem bi mogli krenuti i na koju stranu se odluciti obzirom da nikad niko od nas nije stigao dalje od Cyprid Marsha koji je bio juzno od naseg sela.

Cyprid Marsh je inace suma juzno od naseg malog sela. Po nekim legendama ta suma je iznutra tmurna i jezovita, navodno su i neki nestali u njoj. Naravno vjerovali smo da je to samo prica kojom bi nas nasi roditelji jednostavno odgovorili od ikakvog puta prema tamo. Naslusali smo se raznih prica i niti jedna nam se nije cinila pretjerano istinita pa smo hrabrim korakom krenuti put toj sumi…