Mala škola šaha - najpoznatije škole šaha
Vojvoda Dragan
Španac Huan Ramirez Lucena napisao je knjigu Kratko uputstvo i vrlo potreban uvod za nauku o šahovskoj igri koja je izašla u Salamanci 1497. godine. On se smatra osnivačam pisane teorije savremenog šaha. U španski vek šaha ubrajaju se još i Portugalac Damiano, dok je najistaknutiji španski majstor bio Ruy Lopez da Segura iz Zafre. 1559. godine on je slučajno dospio u Rim gde je pobedio najbolje rimske šahiste. Španci su još uvek bili pod uticajem šatrandža, ali su ipak ostavili neke prve pouke:
Lucena je naglašavao važnost koncentracije sila, Damiano je isticao da nijedan potez ne sme biti učinjen bez cilja, a Lopez je uočio značenje borbe za središte šahovske table.
Italijanska škola šaha
Giovanni Leonardo di Bona, poznat još pod imenom Il Puttino, razljutio se zbog poraza u igri protiv Lopeza, pa se čak petnaest godina pripremao na odmazdu. Zajedno sa Sirakužaninom Boiom i Rimljaninom Poleriom, 1575. godine našao se na dvoru Filipa II u Madridu, te je došlo do okršaja između Italijana i Španca. Leonardo di Bona pobedio je sve svoje protivnike i Lopeza. Taj događaj smatra se početkom ere italijanskoga šaha, a susret u Madridu prvim međunarodnim šahovskim susretom.
Od svih italijanskih šahista, genijalnošću se najviše istaknuo Gioachino Greco nazvan Kalabrez, prvi profesionalac savremenog šaha. Njegovo je delo bilo prevedeno na mnoge evropske jezike i postalo je uzor italijanske šahovske škole. Grecove partije odlikovale su se munjevitim napadima, neočekivanim kombinacijama i finim zamkama, a njegove ideje bile su vrlo originalne i raznolike po kombinacijama. Kod italijanskih šahista prisutna je slobodna rokada, te dare il gambetto što znači podmetnuti nogu, od čega je nastao današnji izraz gambit za igru. Tokom 18. veka u Modeni je delovao posljednji majstorski trio italijanske šahovske ere koji su činili Ercole del Rio, Giambattista Lolli i Domenico Lorenzo Ponziani. Oni su ujedno i zaslužni za razvoj teorije završnica.
Nakon Greca nastaje zastoj. Šah je do tada bio igra kraljeva. Igrao se samo na dvorovima pod pokroviteljstvom i uz materijalnu pomoć tadašnjih vladara i feudalaca. Početkom 18. veka šah prelazi u kafane koje su bile okupljališta uglednih ljudi. U Parizu je najpoznatija kafana bila Cafe de la Regence, a u Londonu Old Slaughter. Nemački seljaci su odavno igrali šah, po nekim predanjimama još od 11. veka.
Šahovski majstor Philipp Stamma izdao je knjigu Rasprava o šahovskoj igri u kojoj ističe da su neodoljivi napadi i krasne kombinacije italijanskih majstora, najčešće plod grešaka njihovih protivnika. Šahisti onoga doba najviše su bili oduševljeni njegovim problemima koje je objavio pod naslovom Šahovske tajne Arapina Stamme. Smatra se prethodnikom i pokretačem današnje šahovske problemske umetnosti.
Ruska škola šaha
Godine 1925. u bivšem Sovjetskom savezu započela je šahovska ekspanzija uz pomoć državnih, a potom i naučnih institucija. Zasnovana je na velikoj masovnosti tj. u ono je vreme bilo preko 4 miliona aktivnih šahista. Najveći broj svetskih prvaka i velemajstora dolazi iz bivšeg Sovjetskog saveza, ali i najznačajnija šahovska istraživanja i literatura imaju pečat sovjetske šahovske škole. Zasnovana je na odličnoj tehnici igre, poznavanju otvaranja i psihološkoj dominaciji.
Padom berlinskog zida, uticaj ruske škole šaha raširio se i na zemlje koje su činile taj savez, ali isto tako i na našu zemlju. Naši šahisti su sledbenici te škole. Računari su uticali na smanjenje uticaja ruske škole šaha, tako da su se za medalje na svetskim prvenstvima borile ravnopravno i mnoge druge zemlje, ne samo članice bivšeg Sovjetskog saveza.
[img]https://fbcdn-sphotos-e-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xpa1/v/t1.0-9/p370x247/10527858_10204204809097935_4289668768727497125_n.jpg?oh=556fc692bcd65f8eba5508e428261f32&oe=547FEAAF&__gda__=1416317008_73384b5f1b27ce2daae7a7b061c160d1[/img]
Informatička era šaha
Tokom sedamdesetih godina 20. veka započinje razvoj računarskog šaha. Jedan od prvih šahovskih programa nazvan je Chess. Na početku su dobri šahisti lako pobeđivali računre u šahovskim partijama, ali u ne tako dalekoj budućnosti pojavili su se jaki računari pred kojima su poklekli i najbolji majstori. Programi za računarski šah omogućuju korisnicima da sami igraju šah ili im je mašina protivnik.
Kompjuter igra šah drugačije od čoveka. Moć računarskog programa leži u hardverskoj snazi uređaja i ogromnim bazama podataka iz kojih program odabire najoptimalniji potez.
Značajan doprinos šahovskom programiranju dali su Claude Shannon i Ken Thompson. Nekadašnji svjetski prvak u šahu Mihail Botvinik, jedan je od vrhunskih šahovskih stručnjaka koji se bio posvetio računarskom šahu.
Comments
v
no comment
[removed]
o7
comments please:
http://www.erepublik.com/en/article/-1-2432581/1/20
http://www.erepublik.com/en/article/-21-2432741/1/20
vot
comment please 🙂
http://www.erepublik.com/uk/article/-1-2432727/1/20
v+s o7
http://www.erepublik.com/sr/article/1-3-podela-za-d1-2432752/1/20 o7
o7
o7
the last, comments please:
http://www.erepublik.com/es/article/mission-3-31-2432753/1/20
o7 http://www.erepublik.com/en/article/naterali-me-misijom-iako-sam-vec-odavno-odlozio-pero--2432759/1/20 komm back...svima uzvracam komm samo link u poruku ili vote na komm da vidim...pozz
o7 http://www.erepublik.com/en/article/comment-3-2432406/1/20
http://www.erepublik.com/en/article/-1-2432666/1/20#comments
o/
i need those next 25 comments. if you need it to write it in reply. thanks
http://www.erepublik.com/en/article/plato-s-demand-2nd-25-comments-2432557/1/20
http://www.erepublik.com/en/article/komentar--2432853/1/20#comments Komentarisite, kome trebam da uzvratim neka mi ostavi link novina u komentaru.. 🙂
V+S! Comentame! y te comento de vuelta!/ Comment and i comment back!
http://www.erepublik.com/es/article/ultimo-articulo-last-article-bomba-termob-aacute-rica-thermobaric-bomb-2432823/1/20
12/1337
Upoznajmo Srbiju - Sisevac
http://www.erepublik.com/en/article/putevima-srbije-sisevac--2432784/1/20
uh ko ce ovo citati
eve ti ga
v
http://www.erepublik.com/en/article/help-3-2432899/1/20
asdf
http://www.erepublik.com/sr/article/-1-2432550/1/20
o7
o7 http://www.erepublik.com/es/article/3er-art-necesito-25-por-la-mision-platonica-2432762/1/20
http://www.erepublik.com/en/article/zaginiony-piesel--2432771/1/20
Comment deleted
uzvracenoooooooooooo
v
super prica
1343,21
o7
mat