Join the new world

---

Glavni sam u kvartu i imam viška love koju želim uložiti i pomoći ovom napačenom narodu da stekne pokoju tvornicu krava, a ujedno se i sam ogrepsti za koju kunu. Ako si taj ovo je članak za tebe.

Jadan sam i nemam ništa, a ne želim moljakati cijeli svoj eživot. Želim se ekonomski napokon maknuti sa nule. Želim te krave o kojima svi govore. Ako si se prepoznao ovdje onda je ovo članak za tebe.

Neki su možda do sada i načuli da se razgovara o banci koja bi svoja sredstva iskoristila za podizanje ekonomskog stanja pojedinaca. Vodile su se rasprave, izrađivale tablice i računalo kako da projekt bude na zadovoljstvo svih strana. Došli smo do jednog modela koji ću vam ovdje ukratko predstaviti.

---

1. Prikupljanje sredstava

U ovaj projekat bez milijun kuna se ne isplati ni ulaziti stoga njegova uspješnost ovisi o vama dragi ulagači koji ste prvi korak ka krajnjem cilju, a to je da svojim bogatstvom pomognete sugrađanima koji nemaju, kroz takav model gdje će vam vaš ulog isto nositi zaradu. OVDJE ODMAH TREBA NAGLASITI da svi koji ulažu novce ne očekuju divlje zarade jer prvi zadatak projekta je pomoći ostalima da stanu na svoje noge (jedna od niti vodilja tajkuna: naučiti druge da love ribu i tako se prehrane), a ne zgrnuti još više novaca. Shvatite ovo kao neku vrstu štednje gdje će se dio kuna koje imate s vremenom malo podebljati, a ujedno ste poprilično pomogli ljudima da svojim napretkom pomognu i državi.

2. Prijava kandidata i odabiranje onih kojima idu sredstva

Kada se skupi količina novaca koja je potrebna da projekat zaživi, kreće prijavnica iz koje se bira prvi krug ljudi koji dobivaju sredstva za izgradnju farmi krava.

Tko se smije prijaviti?
Svi građani koji imaju hrvatsko državljanstvo (dijele se kune) i nisu botovi ili multiji.

Tko bira one koji će dobiti sredstva i kojim redoslijedom?
Upravni odbor banke (Agrammon-direktor, LukAna-idejni začetnik, najveći ulagači)

O čemu se točno radi?
Banka vam daje iznos u kunama potreban za izgraditi 15 farmi krava (127500 HRK). Zaradu koju ostvarite prodanom robom od tih novosagrađenih firmi dijelite na dva dijela. 80% (kamata) i 20% novac kojim otplaćujete sagrađene firme.

Što ja imam od toga, ako svu zaradu od tih firmi vratim banci?
Nakon što otplatite firme, imate novih 15 farmi krava. Što prije otplatite firme, prije dolazite u posjed tih firmi koje će vam ostvarivati lijepi dodatni prihod. Drugim riječima želim reći da firme možete otplatiti i iz dodatnih prihoda ako ih imate. Nitko vas ne ograničava na onih 20%, ali oni su obavezni.

Meni baš i nisu jasne ove tablice, može to malo detaljnije.
Naravno da može. U prvoj tablici je prikaz koliko imate prihod s obzirom na dodatak (bonus) koji naša država ima na proizvodnju i to raspisano za slučaj od 15 do 1 firme. Kada otplatite jednu firmu, ona postaje vaše vlasništvo i na nju više ne plaćate kamatu i tako sve dok ne otplatite i zadnju. Znači dok tek krenete sa otplatom vaša zarada je u ovom slučaju sa dodatkom od 60% toliko i toliko i od te sume 80% izdvojite za kamatu, a 20% za otplatu (ponavljam tih 20% je obavezno, ali vi možete dati i više i brže će vam otplata ići). Kad otplatite prvu firmu zarada vam je prikazana u ovom redu gdje piše 14 firmi i sada od te sume izdvajate 80% za kamatu, no i kamate i dio za otplatu su lijepo raspisane u dvijema zasebnim tablicama.
Dodatna tablica prikazuje koliko vam treba dana da otplatite prvu firmu ovim tempom, koliko drugu i tako do konačnog broja dana koliko vam je potrebno da svih 15 firmi postanu vaše vlasništvo bez kamatnih obaveza.

Meni nije jasno kako trebam manje dana za otplatiti drugu, treću i svaku sljedeću firmu, ako sa svakom otplatom mi se broj firmi koje ulaze kao kamatna obaveza smanjuje i samim time i kamata?
Vrlo jednostavno. Istina je da je 20% zarade od 14 firmi manje nego 20% zarade od 15 firmi, ali ne zaboravite da sada imate jednu firmu koja je potpuno u vašem vlasništvu i njena cijela zarada sada može ići na otplatu vaših firmi i samim time svakom otplaćenom firmom ubrzavate proces otplate ukupnog duga.

Zašto bi uzimao kredit kad na isti način i ja sam mogu skupiti za 15 farmi krava?
Istina možete, ali potrudio sam se da sve izračunam i prikažem vam crno na bijelo koliko vremena vam treba za taj pokušaj, a koliko će vam trebati na ovakav način da otplatite te firme. Mislim da se iz tablice jasno može razabrati da je kroz ovaj projekat to mnogo brže i bezbolnije.
Dodatni savjet: pitajte ljude koji su do sada uzeli novce za izgraditi tako jedan poveći broj firmi u komadu jesu li zažalili i koliko su bili zadovoljni (Ovo je samo nadgradnja projekta kojeg smo vodili među civilima i koji se pokazao vrlo uspješan, a sada ga proširujemo na sve građanstvo sa nekim izmjenama).

Zašto je kamata 80%? Nije li to previše?
Nije. Sam broj 80% zvuči zastrašujuće, ali morate shvatiti da to nije postotak na količinu novaca koju ste dobili, koja je pozamašna, nego samo na zaradu koju ostvarite od firmi, a ujedno postavite se i vi na mjesto onih koji ulažu svoj novac dobrovoljno u situaciji gdje ne postoje alati kojima bi utjerali dug nego se moraju oslanjati na poštenje suigrača. I oni su zaslužili neki vid dodatne zarade na taj novac koji ostavljaju vama na raspolaganje da se ekonomski uzdignete, jer u krajnjem slučaju bez ulagača ovaj projekt je u startu osuđen na propast.

Imam 50 000 HRK viška i zainteresiran sam uložiti u ovaj projekt. Koliko će moja zarada ustvari biti?
Vaš ulog čini određeni postotak u ukupnoj količini novaca kojom banka raspolaže. Znači ako govorimo o ranije spomenutom milijunu kuna vaših 50 000 bilo bi 5%. Znači ako se dnevno u banku slije zarada od recimo 8000+ HRK, vaša zarada bi bila oko 400+ HRK. Isplate bi vam se vršile jednom tjedno, a isto tako bi se i uplate vršile, što kamata, što novaca za otplatu firmi, jer i direktor ne može dnevno sve to zapisivati i radi kvalitetnijeg vođenja cijelog projekta smatram da je tjedno optimalna vremenska jedinica. Ni prekratko, ni predugo.

---

VAŽNO JE NAGLASITI da ukupna zarada, veličina kamata ovisi i o tržišnoj cijeni sirovine. Kao dnevna cijena se uzima ona koja je najniža, ali ima više ponuda. Znači ako postoje oni koji nabacaju cijene po lipu niže i sad se cijena spusti na recimo 0.20HRK vi ne gledate tu cijenu jer nadamo se da ste dovoljno iskusni da shvatite da se po toj cijeni ne prodaje i da ne morate prodati istu sekundu svoju robu.

Direktor ovog projekta će za svoj rad biti plaćen iz ovog dijela kamate, a koliko, to će odlučiti upravni odbor banke gdje moj glas po tom pitanju nije važeći.


IZNIMNO VAŽNO!!!!!
Svi potencijalni prevaranti koji ovdje vide dobru priliku za ugrabiti paru želim vas samo upozoriti da krađom novaca vi ne kradete mene, nego kradete ulagače, kradete one poštene igrače kojima bi ove firme dobro pomogle, a radi vas ih možda neće dobiti, kradete indirektno državu jer svi ovi projekti koje pokušavamo sprovesti su s ciljem osnaživanja pojedinaca koji svu tu zaradu kasnije troše na obranu države i osvajanje njenih regija. Pozivam se na vaše poštenje i da sagledate veću sliku.

Sve što je nejasno, upitati ili u komentaru članka ili mene preko privatne poruke.

---

Agrammon






















Prije nego krenemo na jezik, samo da nabacim osvrt na novo grafičko uređenje novina. Ovaj put sam se vodio jednostavnošću gdje na dnu možete uočiti slikovne spone koje vas vode do određenih slika, članaka ili nečeg trećeg.
Znači redom to su s lijeve na desnu stranu: Prva sličica na kojoj je zvučnik vas vodi do glazbe koju možete slušati dok čitate članak, odmah do je slika koja vodi do nekih obavijesti pa zatim veza do kanala tajkuni, službenog kanala I. Civilne Brigade, ovaj upitnik je znak za pomoć gdje ću odgovarati na neka pitanja koja slobodno postavite u komentarima. Problem može biti vezan uz igru, ali i ne mora. Ovo 18+ vas vodi do neizbježnih sisa u članku, slika malih novina vas vodi do određenog članka po mojem izboru kojeg mislim da je dobro pročitati. Mali čovječuljak sa kistom označava slikarstvo u ovom slučaju vas vodi do mojeg deviant art profila. Ako pritisnete malu olovčicu otvara vam se prozor za pisanje privatne poruke meni, isto tako ovo pismo pokraj vas vodi na moju email adresu ako me trebate kontaktirati na taj način i zadnja slika vas vodi do mojeg profila u ovoj igri. Nisam htio stavljati vezu do moje stranice gdje možete donirati nešto jer to bi bilo bezobrazno, ali želim naglasiti da to nije zabranjeno, dapače vrlo je poželjno.

---

Kako vidite od prošli put se i u naslovu promijenilo nešto. Neke riječi su se toliko ukorijenile da nismo ni sami svjesni kada koristimo tuđice tako sam i ja u naslov stavio akrobacije umjesto vratolomije, ali ispravio sam se. Poslije ću si još dati 20 po guzi, jer sad još trebam sjediti i pisati članak pa bi to bilo loše za kvalitetu ovog članka. Objašnjenje zašto drugi nastavak nadam se da nije potrebno.



DODATAK - BONUS

Eto ovo je vrlo popularna riječ u ovoj igri i bonus na proizvodnju je ustvari dodatak na proizvodnju, u našem slučaju izražen preko postotaka. Ovisno o situaciji bonus može značiti i dopuna, premija no nećemo sad komplicirati.
Držim se uhodanog recepta od prošli put pa namjerno u opisu napišem jednu riječ koja je isto tuđica. Tako sam ovdje napisao popularan koji je naš sljedeći primjer.



OMILJEN – POPULAR

Mislim da nije potrebno objašnjavati da je riječ popularan došla od engleske riječi popular, a da u našem jeziku postoji riječ omiljen za istu stvar. U prijevodima za riječ popular može se naći i riječ narodni što na prvi pogled zvuči blesavo, ali sve je to povezano sa latinskim korijenima gdje populus znači narod, a popularan nebi bilo ništa drugo nego prihvaćen od naroda, narodni ili omiljen u narodu.



NADNEVAK – DAS DATUM

Datum se kod nas toliko udomaćio da ga mnogi smatraju ustvari hrvatskom riječi, ali on to nije. Preuzeli smo ga iz njemačkog jezika od das datum, a u novije vrijeme dobili smo hrvatsku inačicu i to u obliku nadnevka. Koliko je to kvalitetno riješenje prosudit će ljudi, ali koliko sam ja shvatio znači na dan.



HLADNJAK – FRIDGE

Eto još jedan primjer gdje je nepotrebno koristiti tuđicu. Zašto govoriti frižider za uređaj koji služi za hlađenje. Zar nije prirodno to zvati hladnjak kako i glasi hrvatska riječ.



LJEKARNA – APOTHECARY

Kad se čovjek razboli često ide po lijekove u ljekarnu gdje mu ih izdaje ljekarnik. Kako ovo prirodno zvuči, ali još uvijek mnogi ljekarnu zovu apoteka od riječi apothecary na engleskom, a ironično je da i amerikanci za ljekarnu imaju drugu riječ, a to je pharmacy. Upravo od ove pharmacy je i došao izraz farmacija koju mislim koriste u Srbiji, ali nisam siguran, trebao bi potvrdu za to.



KNJIŽNICA – BIBLOS

Riječ knjižnica su mislim sad već mnogi prihvatili iako se još uvijek nađe onih koji koriste izraz biblioteka. I ovdje se može koristiti logika i reći ako čitamo knjige, onda su mjesta gdje su pohranjene, gdje ih se čuva, knjižnice. Barem to zvuči tako jednostavno. Biblioteka je ionako došla od starogrčke riječi za knjigu he biblos i to po gradu Biblosu koji je bio glavna luka Feničanima za uvoz papirusa od kojeg su se u ono vrijeme i izrađivale knjige. Tada su to bili svici. Ovdje mogu samo dometnuti zašto u engleskom jeziku library. Zato što je latinski naziv za knjigu liber, a već sam ranije spomenuo da je engleski jezik dobrano zazidan na latinskoj bazi. Ono što mene buni kod engleskog jezika zašto ako imaju naziv za knjižnicu library istom logikom nije i knjiga liber ili neka izvedenica nego je to sad odjednom book. No ostavit ćemo engleski jezik da se bavi svojim problemima.



OSNOVA – BASE

Tko čita pažljivo vjerojatno je primjetio onu bazu pred kraj zadnjeg upisa i to je napisano namjerno da vas uvedem u ovaj primjer. Naime od latinskog, preko engleskog basis, base stvorena je i ta nesretna baza koja je u hrvatskom jeziku vrlo jasno izražena kao osnova. Mislim da neko specijalno objašnjenje nije ni potrebno. Osnova je temelj nečega, bio to osnovni sastojak u kolaču ili nešto drugo ili u prošlom primjeru latinska osnova.



POSEBAN– SPECIAL

Volim gledati filmove, a specijalno one iz 80' i sve bi bilo u redu da sam umjesto onog specijalno još iskoristio hrvatsku riječ posebno. Uz ovu tuđicu specijalno, često se na ovim prostorima koristi i extra, ekstra kao izraz za nešto osobito ili posebno. Mislim da je to dosta u Bosni izraženo. Eto dotaknuo sam i još jedan hrvatski primjer koji se može iskoristiti ovisno o situaciji, a to je osobit.



PRILIKA – SITUATION

Ovisno o prilici, pojest ću 5 ili 6 kolača. Znam da će mi škoditi toliko slatkog, ali bitno je da mi to ne ovisi o situaciji što je tuđica pronikla iz engleskog jezika.



OBRED – CEREMONY

Obred je riječ koju je na neko vrijeme zamijenila ceremonija. Osnova je i u ovom primjeru engleski jezik iako većina ovih riječi koje imaju anglo osonovu mi nismo formirali iz engleskog nego preuzeli iz srpskog i to kao gotove riječi. Da li smo ih preuzeli svojevoljno ili su nam nametnute ovdje ne ulazim, to je već stvar politike i desetljeća politikarenja sa mnogim krvavim sukobima.



UOBLIČITI – FORM

Eto još jednog takvog primjera. Kada nešto stvaramo i tome dajemo oblik, onda ga uobličavamo u nešto, a ako ste Englez onda nečemu dajete formu ili kako bi susjedi rekli formirate.
Ovdje imamo i jednu situaciju gdje se u engleskom pod izrazom form smatra i ono što mi često nazivamo forma ili kako bi po hrvatski bilo naispravnije spremnost. Nadam se da je ovo sve do sad imalo efekta.



UČINAK – EFFECT

Istina sve mi se ovo čini zanimljivo i efektno, ali bi mogli i malo po hrvatski to reći učinkovito. Biti učinkovit znači davati rezultate.



ISHOD – RESULT

Eto i kad čovjek pomisli da je nešto napisao hrvatski ispostavi se da je ona posljednja rečenica trebala biti napisana ovako da bi to bila istina: Biti učinkovit znači pružati povoljan ishod.

I za kraj ovog broja izabrao sam jednu za kojom svi čeznemo i nadamo joj se.



MIROVINA – PENSION

Suprotno od rada je mirovanje i istom logikom nakon godina i godina rada prestanete raditi i umirite se ili umirovite. Otiđete u zasluženu mirovinu, ali nikako penziju koja je još jedna u nizu tih anglizama uguranih u naš jezik i to poprilično dugo vremena da su sve to već postale skoro domaće riječi, ali one to nisu, nego su samo dugo u upotrebi. Neke i po nekoliko generacija (pokoljenje).
Ne mogu ni završiti članak, a da mi se sami primjeri ne bacaju pred koljena.

---

Agrammon


























U NASTAVCIMA!!!!

---

VAŽNO!!! Tko ne želi čitati pojašnjenja, može čitati samo izraze u slikama. Važno je napomenuti da je sve ovo samo moj pogled na stvari i da se s mojim razmišljanjem možete složiti ili ne ili me preko komentara upozoriti na moje zablude.

---

Bogatstvo osobe može biti poznavanje velikog broja stranih jezika, ali to ne povlači da se nauštrb drugih svoj treba zaboraviti, zapostaviti i iskriviti, a to je upravo ono što se može uočiti u današnjem društvu, pogotovo kod mlađeg uzrasta.

Najavio sam u prošlom članku da ću krenuti sa jednim nizom članaka gdje ću pokušati izdvojiti neke tuđice kojima smo počeli uništavati svoj jezik, a svakim danom ih je nažalost sve više.

U jednom komentaru, mislim da me nexus2012 upozorio na neke greške i bio je u pravu, ali to su bile pravopisne greške i ovdje vas ne mislim učiti pravopis i gramatiku (za to su bile ili još uvijek jesu zadužene vaše nastavnice, učiteljice, profesorice) iz nekoliko razloga: nisam dovoljno kompetentan, nije planirani sadržaj članaka i jednostavno ne želim. Tako bi se recimo netko mogao ovdje uloviti za riječ greška pa reći da se po novom pravopisu koristi izraz griješka ili nešto slično, ali upravo to želim izbjeći jer iskreno i greška i griješka je hrvatski izraz, stvar je semantike, i dok god umjesto bilo kojeg od ta dva načina ne koristite eror, lapsus ili nešto treće, na istoj smo valnoj dužini.




OPROSTI! - SORRY!

Nisam iznašao pametan način kako grupirati i posložiti te riječi pa ću nizati primjere kako mi padnu na pamet i prvi koji se skoro udomačio u svakodnevnom govoru je riječ oprosti ili sorry, kako veliki broj nas govori. Kažem nas, jer sam nažalost i ja jedan od njih. Taj sorry mi je toliko ušao u glavu da se ne sjećam kad sam zadnji put nekome rekao oprosti, ali zato sorry kažem više puta na dan. Tako mi lako prelazi preko jezika, a iskreno ne nalazim razlog zašto ne koristim OPROSTI. Naravno nismo ovdje da preispitujemo nečije razloge zašto neke riječi svjesno ili nesvjesno koristi na štetu postojećih, rekao bih zdravih hrvatskih riječi, ali činjenica je da ih koristimo i moj je prvi cilj da se barem zapitate sljedeći put kada izustite tu riječ. Možda neki od vas i promjene naviku. Taj oprosti je jedna od temeljnih riječi pristojnog ponašanja u bontonu kojeg smo svi pročitali, ili smo trebali svi pročitati, a odmah iz njega je i naš sljedeći primjer, a to je:



HVALA – THANK YOU

Istina je da će te rijetko kada čuti nekoga da umjesto hvala kaže thank you, ali zato njegove izvedenice i skraćenice su preplavile razgovor današnjih mladih, pogotovo u dopisivanjima preko interneta i tako imamo thanks, thnx, thx, thy na svakom koraku i sa strane se čini da je to hrvatska riječ koliko se udomačila. Eto ako se opet naslonimo na bonton, uz dva već spomenuta primjera, tu je i:



MOLIM – PLEASE

Ništa manje, ništa više, ali sve češće ljudi posežu za riječi please, pls, plz bilo u razgovoru ili pismu umjesto riječi molim. Zar nešto nedostaje hrvatskoj riječi? Čemu tolika odbojnost? Jedino gdje se još može vidjeti riječ molim u tragovima, je u nekom šturom obliku kada ljudi pišu molbe, vjerovatno ne znajući da se danas pišu zahtjevi, a ne molbe.
Dok ispisujem ove redove slušam:



GLAZBA – MUSIC

Ne želim umanjivati ničiji jezik ili ocjenjivati ljepotu i kako je tko izmislio riječi i na čije se osnove veže, ali ovo je odlična prilika i da uočimo neke razlike između hrvatskog i srpskog jezika, koliko ja poznajem razlike, ali zbog mnogih poznatih i nepoznatih razloga i tu smo napravili takav kaos da neki danas više ni ne znaju koje su riječi hrvatske. Eto odličan primjer je glazba, naime muzika je srpski izraz koji je došao od anglo osnove music (kad kažemo anglo osnova u 95% slučajeva ustvari mislimo na latinski jer engleski jezik je ništa drugo nego nastao na latinskoj osnovi i to vrlo lako možete usporediti i uočiti ako se dublje bacite u problematiku, ali to nam nije ovdje zadatak). Eto zapitajte se ili prisjetite sami kada ste zadnji put koristili riječ glazba kad ste slušali neku pjesmu, a koliko puta ste rekli muzika, zika, mjuza i slične izvedenice (nije bitno da li su one engleske ili srpske, s hrvatske točke gledišta su tuđice).
Ne bih želio da se ovaj članak sad pretvori u prepucavanje Hrvata i Srba, jer potrebe za prepucavanjem nema, ali je zgodno uočiti neke stvari, pogotovo ako do sada niste niti bili svjesni istih. Jedan od tih primjera je i:



STROJ (MOTOR) – MAŠINA

Eto ovo je usko vezano uz moje područje dijelovanja, naime studiram na Fakultetu strojarstva i brodogradnje gdje se jasno uočava riječ stroj dok se isti u Srbiji zove Fakultet mašinstva (ne znam puno ime). Ovo je jedan zgodan primjer gdje opći pojam koji je u engleskom machine, Srbi govore mašina, uz jasno vidljivu sličnost, a naša istoznačnica je stroj. Ovdje imamo i druge pojmove primjerice engine gdje u hrvatskom jeziku postoji riječ motor, a u Srbiji se ponovo kaže mašina (neka me netko ispravi ako govorim krivo), ali se često kod nas može čuti da ljudi isto govore mašina, posebice kada govore o automobilskom motoru. Ne znam da li ljude zbunjuje riječ motor, koji često koriste kao pogrešan izraz za ono što je ustvari motocikl. Da ne navodim kao zaseban primjer, ali u ovom strojarskom dijelu može se navesti još jedan često zapostavljani primjer, a to je UREĐAJ. Izraz koji se tako rijetko čuje, ali zato aparat na sve strane. Ovdje dosta krivim i oglašivaće kod kojih se često može vidjeti kako vrište niske cijene kućanskih aparata, umjesto kućanskih uređaja i slično.
Nevezano uz spomenutu tematiku, ali još jedan primjer zapostavljanja hrvatskog jezika od kojeg se i naježim i to pogotovo kada čujem ljude i u središnjem dnevniku da koriste pogrešne izraze.



GOVORITI – PRIČATI

U hrvatskom jeziku kada dvije osobe vršne jezično međudjelovanje, one razgovaraju, odnosno jedna drugoj govore, a ne pričaju. Bez uvrede susjedima, ali kod njih se priča dok se kod nas pričaju samo priče, znate ono kad želite uspavati dijete pa mu ispričate priču. Namjerno sam prvu rečenicu napisao na ovaj način jer sam ovdje dotaknuo jednu riječ:



MEĐUDJELOVANJE – INTERACTION

Ovo je jedna tuđica koja se već dugo vrijeme koristi kod nas u obliku riječi interakcija, a jasno je da je to čista engleska riječ, koja je u naš jezik vjerovatno opet došla posredstvom izjednačavanja i stapanja hrvatskog i srpskog u srpsko-hrvatski kojeg smo mi stariji i oni još stariji morali gutati u školama. Ne znam koji se danas izraz koristi u srpskom i da li postoji neki drugi, postoji li alternativa.
Namjerno sam napisao alternativa jer sam time došao do još jednog primjera:



ZAMJENSKI – ALTERNATIVE

Naime u hrvatskom jeziku postoji prekrasan izraz zamjena, zamjenski, ali ljudi često posežu za izrazom alternativa koji je isto tuđica iz engleskog jezika, opet vjerovatno u naš jezik se zavukla posredstvom zajedničke države ili čisto porivom školovanih ljudi da ispadnu školovaniji nego što jesu pa posežu za latinskim izrazima ili izrazima iz raznih riječnika stranih riječi kako bi se uzdigli iznad prosječnog čovjeka. Tako umjesto izraza podvojena osobnost, drugo ja, lakše je reći alter ego.
Nadam se da ću uskoro postati:



INŽENJER – ENGINEER

Eh da ovaj primjer je složen sam po sebi jer ovdje koristimo hrvatsku riječ, ali koja je po mojem mišljenju samo loše tumačenje strane riječi. Znači engineer iz engleskog jezika je stručnjak koji je usko povezan sa strojevima i uređajima (razumije problematiku, on ih konstruira, proizvodi, popravlja). To je u engleskom došlo od njihove riječi engine (motor-stroj), znači najbliži opis za engineer bi bilo u našem jeziku strojar, a ne inženjer jer ako rastavimo riječ inženjer, ona ne znači apsolutno ništa. Čak i mašinovođa kao srpska varijanta (nisam potpuno siguran da je ovo točno) odražava stvarno značenje čovjeka koji se tako naziva, jer ako se prisjetimo da oni za engine koriste riječ mašina, onda je mašinovođa čovjek koji radi upravo to, upravlja, vodi mašine. Znači ovdje smo došli do nedosljednosti, a to je Fakultet strojarstva, a iz njega izlaze inženjeri, umjesto diplomirani strojari, izlaze nekakvi diplomirani inženjeri (ovdje hrvatski jezikoslovci zaslužuju jedan veliki minus). Uz ovu priču može se nadovezati još jedino povijesna crtica kako je dio Hrvata prije nazivao inženjere i to bi bilo sretnije riješenje od ovog danas. Dovitljivac, čovjek koji pronalazi riješenje za probleme, došlo od jednog zaboravljenog izraza dovitnuti, što bi se najbliže moglo opisati kao dosjetiti jer naime strojare, inženjere prati glas da za njih nema problema koji ne mogu riješiti, stvar je samo koliko će vremena potrošiti.



VODITELJ – MANAGER

U zadnje vrijeme tako je zgodno za svaki oblik posla izmisliti neku menadžersku poziciju jer to zvuči tako uzvišeno, a menadžer ili manager u originalu sa engleskog jezika nije ništa drugo nego voditelj. Ako pogledamo engleski glagol to manage on znači upravljati, voditi, znači na isti način potvrđujemo iznešeno da je tuđica menadžer zamijenila našu postojeću riječ voditelj, po meni nepotrebno.



RAČUNALO – COMPUTER

Ovu riječ su mnogi usvojili i koriste računalo umjesto kompjuter iako i ovu potonju nakaradu mnogi još koriste. Problem je nastao gdje su neki ukazivali da računalo ne služi samo za računanje i da je to pogrešan naziv koji ne oslikava stvarnost, ali ako se opet malo poigramo sa originalnim nazivom, glagolski oblik to compute ne znači ništa drugo nego izračunati, a ako ovdje uključimo i povijest nastanka prvog računala ili prvih računala onda nam je jasno da su se oni u začetku uistinu koristili samo za računanje i od tuda naziv koji danas ne odgovara njegovoj stvarnoj funkciji, ali ako su tvorci zadovoljni nazivom, tko smo mi da izmišljamo toplu vodu, umjesto da prigrlimo hrvatski naziv za taj uređaj, a to je računalo. Samo kao dodatak, mislim da se u Srbiji kaže računar i sad dolazimo do apsurda da narod koji ima mnogo anglizama kao fudbal, frižider, epidemija, delfin, dezerter itd. Radi preokret i koristi riječ računar, a ne kompjuter, a mi pak umjesto naziva računalo koje je više u duhu hrvatskog jezika još uvijek guramo i taj kompjuter. (Za one koji su se zapitali koji su hrvatski izrazi za navedene primjere jer siguran sam da mnogi koriste ove, oni su redom: nogomet, hladnjak, pošast, dupin, bjegunac). Mogao bih sada nabrojati još tisuću primjera, ali kroz druge primjere lako se ubaci ovako neka usporedba.



IZVORNIK – ORIGINAL

U primjeru ranije, opet namjerno, iskoristio sam jednu riječ a to je originalno gdje uz postojanje hrvatskog izraza izvorno ne vidim potrebu za njenim korištenjem.



PRIJATELJ – FREUND, FRIEND

Iako mnogi misle da mu je baza u engleskom friend u počecima prihvaćeno uglavnom na kajkavskom području Hrvatske i to pod velikim utjecajem njemačkog jezika, od riječi freund za prijatelja udomačio se naziv frend, posebice u Zagrebu. Nemam pouzdane informacije koliko se ovaj izraz koristi u drugim dijelovima Hrvatske.


I za kraj ovog broja naveo bih još jednu riječ koju ne koristimo samo mi nego čitav Svijet i valjda je jedina na koju nemam prigovora iako i za nju imamo hrvatski izraz, ali ajde ovdje ćemo biti popustljivi i voditi se onom, svi je koriste pa nećemo biti posebni.



U REDU – OK

Riječ je najvjerovatnije potekla iz engleskog jezika, ali niti to nije još sasvim utvrđeno jer upravo oko ove uzrečice veže se približno 25 teorija od njenom postanku, a meni je jedna od zanimljivijih ona o jednom čovjeku koji je potpisivao otpremne listove pri ukrcaju tereta u željezničke vagone, gdje je ostavljao svoje inicijale (OK – Obediah Kelly) i gdje se onda u željezničkim krugovima kao potvrda da je sve u redu proširio izraz OK. Jedna od teorija govori da je to samo namjerno krivo ispisana skraćenica od All Correct (sve u redu), naime kad slušamo izgovor čujemo da su prva slova upravo O i K, a ne A i C kako bi bilo ispravno ako bi ova teorija bila točna. Ovdje kao neki dokaz daju i riječ cool koju ljudi često ispisuju kao kewl, vjerovatno kao potvrdu mogućnosti ovakve namjerne pogreške. Nevezano uz sve te teorije i koja je točna OK je uistinu pravi međunarodni izraz i unatoč postojanju izraza u redu, vjerujem da postoji u svakom jeziku, ne smatram ovo tolikim napadom na opstojnost jezika.

---

U komentarima se slobodno priključite svi ako za određene ove izraze koristite neke druge, spreman sam vjerovati da u bogatstvu naših narječja postoje različitosti, a i zanimljivo je usporediti neke riječi koliko se vežu uz neke druge strane jezike. Znam da ćemo kroz sljedeće članke naići na mnogo germanizma ako se dotaknemo kajkavštine, mnogo talijanizma ako se dotaknemo čakavštine, ali treba razlikovati riječi koje imaju osnovu u nekom jeziku i one koje su se udomačile kao tuđice bez imalo promjena i prilagodba, osim u izgovoru pa samim time i ispisu.

---

ZAVRŠNA RIJEČ: Jasno je ovdje vidljivo da smo problematiku tek samo zagrizli, da smo tek zagrebali po površini ove opsežne teme pa stoga već sada s vama zakazujem sastanak u drugom broju koji će izaći u neko dogledno vrijeme.

♥$
o$

Agrammon.
















And what about today?

Yes, we have more alliances but what is their purpose? Infinite wars between natural enemies does not leave much room for strategy, coordination and acting as alliance. I'm not blaming anyone for that but it's hard to find common goal for five or more countries in one alliance when today you have more regions with the rarest resource (rubber) then with average resource in the past (like stone). Every country desire region or two. And usually they all want it in the same time. Not one alliance is capable of fighting successfully in 5 battles at the time being, so we have many battles where actually two countries fighting 1 vs. 1 regardless of many MPP's simply because every ally also have some important battle at the same time. Yes, allies help one another but I think that today this help is more simbolic rather than epic like before.

Automatic battles, to many valuable regions and some impulsive changes pushed us to alienation and robotic behaviour. Sad turn of events lead to erasure of my country and from that day I became citizen of U.S. Fortunatly Croatia got back on the map really quick but I desided to stay here a bit longer.



About my impressions. Look at this as an truly objective point of view.

Till today I thought that political situation im my country was complex and bad but you really have to many things going on and to many disputes. For me it was hard to follow and even right now I don't know who is right, who is wrong, who is bad and who is good. Not so good thing is that you have this situation when your country is invaded. Now is the time to put all your irrelevant disagreements and act as one being. I remember the time when we had similar situation and the only thing that took us on the right path was political truce. And the best part is that even after defence old disputes never came back. So now is the right time to stand up and call yourself only americans. Your only simbol of recognition should be U.S. citizen standing proudly under the banner of stars and stripes, not some political parties, organization, movement and other insignificant stuff.

If you find this article worth of vote, you know what to do. Subscription is optional and I don't plan to bag for one. Never did.



If you want some cool banners or complete graphic solution for your newspaper please contact me. The price is negotiable.


Sorry for my bad english.







Neću govoriti o ludom sexu gdje bi se krute jedinice rado ugnjezdile među brdašca od trojke, ali uštogljenost teme zahtjeva malo raskalašeniji naslov. Stoga svršavajte malo samnom po tablicama i statistikama. Svi imaju pristup tim brojkama, ali svatko iz njih izvlači različite zaključke. Za neke je potrebno malo i računati, ali u konačnici najluđe zaključke uvijek izvuče netko poput mene. (Kao polazna točka korištene MaxiHellas statističke tablice)

Svakodnevno gledamo okršaje titana, divimo se kako udaraju FZD, Romper, Atea, s druge strane CFH, fib ili netko treći, ali jeste li se ikada upitali koliko neku naciju možemo prozvati tenkovskom ili ne. Želite li znati crno na bijelo koliki je utjecaj tenkova u najjačim državama!?



Pripremio sam jednu tablicu gdje sam ispisao top 10 država po učinjenoj šteti od 24.12.2010. Zašto je taj datum bitan, ne znam, ali od tog datuma i MaxiHellas bilježi podatke. Vrijeme koje je obuhvaćeno ovim mojim brljavljenjem je taman oko 3 mjeseca i može dati poprilično jasnu sliku o nekim stvarima.

Ovi podaci su uglavnom očekivani, osim nekoliko iznenađenja, a to je primjerice da Španjolske nema među 10 država koje su isporučile najvišu štetu u razdoblju obuhvaćenom statistikom dok su prije redovito bili čak i među top 5. Naravno ovdje morate uzeti u obzir i razne sitnice zašto je to tako. Recimo jedan Durruti je sada državljanin Grčke dok je prije bio Španjolac i samim time dosta utječe na statistiku, a on nije izdvojeni slučaj. Netko će možda reći da je on samo jedan igrač, ali morate shvatiti da su neki u ovoj igri statistički kao neke vrste Bogova koji svojim kretanjem po Svijetu uzrokuju padove ili uspone država u tablicama i po nekoliko mjesta. Od podataka koje sam još naveo u tablici, zanimljiv je i podatak broj boraca pa ću ovdje spomenuti i Makedoniju koja iako nije na tablici po ukupnoj šteti među top 10 država, ali sa 10.131 borcem zauzima visoko drugo mjesto odmah iza Srbije i samim time predstavlja najveći potencijal za postati velika sila koja će isporučivati velike štete u budućnosti. Uzevši u obzir da su jako mlada država, i danas njihovo 12 mjesto na ovoj listi je za svaki respekt.



Hajdemo sad ozbiljno. Tko su tenkovi? To su ljudi koji jednim udarcem isporučuju masivne štete i sposobni su u trenu sami promijeniti tijek bitke. Za svaku od ovih 10 pobrojanih država uzeo sam 10 igrača koji su dosad ostvarili najviše štete po raznim bojištima i izračunao sam njihov utjecaj na ukupnu štetu dotične države. Iz tablice (izraženost tenkova) se vidi da su recimo USA, Hrvatska, Brazil tipično tenkovske zemlje jer preko 20% štete tih država u posljednja 3 mjeseca ostvarilo je 10 najjačih igrača, a u stopu ih slijede i Rumunjska te Grčka.

Jeste li uočili jednu zanimljivost?
Sve nabrojane države su Eden ili Terra savez dok sa druge strane imamo ONE i one države koje ih simpatiziraju. Kod njih je više izražen utjecaj jakih vojski i šteta je pravilnije raspoređena, a bojim se, na duge staze da je to pogubnije za nas, izrazito tenkovske države i da ovakvo stanje nije održivo. Održivo je dok su pojedinci spremni izdvajati velike količine stvarnog novca da nadoknade manjak koji ostvaruje narod.
Ne bih želio da sad počne letjeti perje kao kad napaljeni kokot uleti u kokošinjac i da netko počne tvrditi kako samo te države kupuju zlato jer to nije istina i kasnije ću to dokazati.

Idemo dalje. Poigrao sam se još malo sa ovim brojkama. Istina je da sam zapravo zadovoljio svoju želju za nekim podacima koji se nigdje ne mogu pročitati. Popisao sam tko su najveći baje u svojoj državi. Mudonje koji se s pravom mogu nazvati one man army, national force, ili koje god vam ime padne na pamet, a da dolično opisuje individuu pred kojom padaju vojske pa čak i države. Ovdje možete uočiti podatak da su recimo jedan Colin Lantrip i Romper ostvarili preko 7% ukupne štete svojih države u posljednja tri mjeseca. Ne zaostaju ni ostali, ali znakovito je ovdje za uočiti kako je fib za Srbiju ovdje na devetom mjestu, jedino je Cnac iz Bugarske lošiji od njega. Mislim nemojmo se zavaravati, ta šteta je još uvijek masivna, ali u odnosu na štetu koju je napravila Srbija kao država, nema toliko utjecaja. Recimo to ovako slikovito. Da se kojim slučajem fib nije borio u borbama, Srbija bi možda izgubila jednu od 10 dobivenih bitaka, dok bi Hrvatska izgubila sigurno 3 od 10 dobivenih da se nama nije borio Romper. Isto ovo vrijedi i za ostale tenkove, ali ovdje analiziram samo onog prvog na listi pojedinih država tako da se slučajno netko ne bi našao uvrijeđen što ga nisam spomenuo. Znam da istina boli, ali mnogo smo ovisniji o pojedincima nego Srbija ili recimo Indonezija, Poljska.



U nastavku ove iste analize otišao sam i dalje i izračunao koliki je utjecaj štete ovih pojedinaca na globalnoj razini (pod globalno ovdje je u obzir uzeto samo ovih 10 najjačih država, jer računati sa svih 60+ bi bilo mazohistički, a tako raspoložen nisam bio). I ovdje se ima što vidjeti pa su tako primjerice Bogdan Adamutz i Romper ugradili skoro 0,75% i ovaj potonji oko 0,72% od ukupne štete deset najjačih država. Da bi shvatili što to znači pokušat ću vam prikazati slikovito. Zamislite da imate recimo brigadu od 150 Rompera i to bi bilo dovoljno da u tri mjeseca oni učine štetu jednaku šteti sveukupnog građanstva ovih deset država. Govorimo o približno 150 000 ljudi.

Zaključak je da bi bilo dovoljno jedno usko, elitno društvo, jedna udarna brigada od dvjestotinjak najjačih ljudi da doslovno razvali cijeli Svijet (250 000 ljudi). Nadam se da im nisam dao ideju da osnuju jednu zajedničku državu elitista i da nas sve ne porobe.




Proučavao sam malo i dnevne učinke pojedinih država i od kad su povečali štete koje radimo kao pojedinci okrene vam se u glavi od tih brojaka. Za specifičan dan ću uzeti 17.32011 jer to je dan kad su se događale masivne bitke i kad su štete pojedinih išle u nebo.
Prije promjena o povećanju šteta Hrvatska je primjerice najviše uspjela nakucati nekih pedesetak milijuna štete, a rekorder je bila Rumunjska sa dnevnim učinkom od osamdesetak milijuna ako se dobro sjećam, a pogledajte kako to danas izgleda. Vrh opet drži Rumunjska sa zastrašujućih 146 milijuna (podsjećam to je u jednom danu), prati ih Srbija sa 128 milijuna, slijedi Mađarska sa 92 milijuna, a ni mi nismo daleko sa 85 milijuna. Za bolji prikaz koliko je to štete, recimo da bi Rumunjska sa ovim dnevnim učinkom bila na 26 mjestu one tablice ukupne štete država u roku od posljednja tri mjeseca koju sam prikazao na početku. Znači četrdesetak država na ovom Svijetu je u tri mjeseca napravilo manje štete nego Rumunjska u tom jednom danu. Možemo li prema ovim statistikama zaključiti da ovu igru uistinu igra ovih deset država koje sam nabrojao plus dvije, tri koje sam spomenuo (Makedonija, Španjolska), ali nisu na listi jer nisam htio obrađivati top13 ili top14 nego top10.



Ova šteta je zanimljiva za proučavanje, ali ono što mi je skrenulo pažnju je utrošeno zlato. Znate kako smo se znali čuditi kad je neka država imala recimo 5000 zlata na računu i kako nam se to činilo mnogo. Znate li vi da je taj dan (17.3.2011), ako je vjerovati ovoj statistici Hrvatska potrošila 48,5 tisuća zlata, skoro 50 tisuća, a naša susjedna Srbija monstruoznih 90 tisuća. Hej ljudi, 90 000 u jednom danu. Nemam informaciju da li je to zlato koje je potrošeno samo na wellness packove ili ukupna potrošnja pretvorena u zlato, ali zvuči nestvarno. Uglavnom za ove najjače države je neki prosjek dnevna potrošnja od oko 5 do 10 tisuća zlata.

Pozabavit ću se jednom hipotetskom računicom s mnogo pretpostavki. Recimo da uzmemo Hrvatsku kad je imala 8000 ljudi i da svi oni u prosjeku odrade za 30 kuna, tada je to bilo oko 0,35 zlata i da sav taj novac ode državi (ne samo porez), to je 2800 zlata i da 10% tih ljudi dobije medalju, to je dodatnih 4000 zlata. Znači kad bi sve bilo idealno (a znamo da sam ja ovdje zaradu preuveličao i da je ona vjerojatno dva ili tri puta niža nego sam pretpostavio, ali recimo da neću cjepidlačiti) Hrvatska bi dnevno zaradila taman da pokrije svoj prosjek potrošnje zlata po danu, a kako sam spomenuo to je nekih 5, 6 tisuća. Što je sa onih 48,5 tisuća s početka ovog ulomka? Mogu li biti toliko slobodan da zaključim da je višak netko kupio svojim novcima? Govorimo o tridesetak tisuća zlata. Pogledajte cijenik pa sami zaključite koliko je to eura, a kako ne bi stalno bili optuživani kako samo mi provlačimo kartice zato sam ranije spomenuo da ću pokazati da su i drugi takvi, a da se o nama i amerima samo priča kao provlačiteljima kartica, ali svaka država ima svoje filantrope i ovisnike o kupovini. Dok je nas bilo 8000, Srba je bilo duplo, negdje oko 16 000 i sva ova računica se samo podupla, a ja ću je čak i potrostručiti. Znači Srbi dnevno, masivno preuveličano, zarade oko 15 do 20 tisuća zlata. Sjećate se početka priče? 90 000 zlata u jednom danu. Ako dobro znam računati onda je to rupa od nekih 70 000 zlata. Tko je ovdje provlačio kartice? Dobri duh Casper, Djed Mraz, Sveti Petar ili se netko ne želi pomiriti sa činjenicom da kartice gule u apsolutno svim državam. Da ne bi ispalo da ovdje prozivam Srbiju, slične brojke su i za ostale najjaće države. I za Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku itd.



Za kraj bih samo napomenuo da su ove tablice strašno dinamične i da podaci već ovog momenta vjerojatno nisu isti, ali sam gotovo uvjeren da bi i sada zaključci i proračuni dali približno iste omjere i rezultate.




































Nikola Jurišić je sa svojih 28 lako i 10 teško naoružanih konjanika trebao odjahati za Beč i tamo se pridružiti glavnoj vojsci. Međutim kad je vidio mnoštvo djece, žena i staraca koji su došli potražiti spas u gradskim zidinama, odlučio je ostati i braniti narod. Nakon što je Jurišić sastavio od seljaka i građana malu posadu od 700 ljudi, poslao je pismo Ferdinandu I. u kojem je napisao: "Ja sam se usudio braniti ovaj maleni i slabi grad protiv turske sile, ne zato što se nadam da ću ga spasiti, nego samo da koji časak neprijatelja zabavim i tako kršćanskim vladarima pribavim vremena da se priprave za otpor. Samo zato izložio sam se najvećoj smrtnoj pogibelji."

Prva tri dana Turci su neprekidno topovima gađali Kiseg, a 13. kolovoza započeli su s mnogobrojnim jurišima sa svih strana. Branitelji nisu gubili prisebnost ni kad su ih Turci nekoliko puta dovodili u "mat poziciju", nego su se hrabro i čudesno branili. Nakon odbijenog dvanaestog juriša 28. kolovoza, hrvatski junak opet šalje Ferdinandu pismo i piše:" Od naših 700 oružanih zemljaka već je polovica poginula; od puščanog praha, što sam ga za 300 forinti kupio, imam još jednu centu. Samo Božja milost čuva nas; budi ona milostiva mojoj duši."



Poslije dvanaestog juriša, turski glasnici su tri puta dolazili s nagodbama da se grad mirno preda, ali hrabri Jurišić im je slao tako drske i ciničke odgovore, da je sultan Sulejman ludovao od bijesa i muke. U 13. jurišu poginulo je još 60 hrabrih branitelja, a ranjeni Jurišić se s ostatkom posade pripravio za posljednji boj. U trenutku nove turske navale na gradske zidine, starci, žene i djeca su stali plakati i zapomagati, a umjesto da uđu u grad Turci su počeli bježati. Kasnije su pričali da su pobjegli zbog nekog konjanika s vatrenim mačem koji ih je tjerao sa zidina. I dok su tako na smrt prestrašeni Turci govorili da je Jurišić u savezu sa Sotonom, Hrvati su slavili i zahvaljivali sv. Martinu što ih je spasio od sigurne smrti.

Sam Nikola Jurišić napisao je Ferdinandu kasnije: "Moj puščani prah bio je već posve potrošen; što je od mojih ljudi ostalo na životu, već je svu volju izgubilo, te se ne bi mogao ni jedan sat više braniti." 30. kolovoza god. 1532. razočarani Sulejman je sa svojom iscrpljenom vojskom otišao s izgovorom kako velikodušno daruje Jurišiću grad Kiseg.



Deset dana prije nego što će postati kralj, Ferdinand I. imenovao je Senjanina Nikolu Jurišića za vrhovnog kapetana i savjetnika, koji će uspješno i mudro obavljati diplomatske i vojničke poslove sve do svoje smrti 1545.

Svojim junaštvom Jurišić se je proslavio god. 1532., kad je sa 700 Hrvata obranio Kiseg i tako zaustavio 140 000 Sulejmanovih vojnika na njihovom vojnom pohodu za Beč. Turci koji su mogli mirno proći pored malenog grada i tako iznenaditi tada još nespremne Ferdinandove vojnike, strašno su se prevarili kad su mislili da će Kiseg biti lagan plijen.










Svaki dan imam jednu rutinu u eRepubliku, a dio te rutine je i čitanje novina. Tu nastaje jedan od problema. Od stotina novina koje sam do sada pročitao, možda pet mi je odvratilo malo pažnje, što svojom kvalitetom, što korisnim informacijama ili naprosto svojim izgledom.
Što je sa ostalima? Ostale se doslovno mogu opisati onom narodnom, kupusov list. I tako svaki stanovnik troši svoje vrijeme da u tom medijskom prostoru nađe nešto zanimljivo, kad ono na desetke istih novina, prežvakuju iste informacije. Zar je uistinu potrebno i po 47 put napisati da nismo uspjeli osvojiti Prekmurje ili popljuvati admine zbog kokica i loših servera.
E pa došlo je vrijeme da svijetlo medijskog prostora ugledaju jedne novine koje se ne vode za pomodarstvom, koje ne prenose već poznate informacije, koje ne moljakaju za sub ili vote, nego jednostavno vam daju osvrt na neke zanimljive informacije ili još bolje, promišljanja o nekim stvarima koje na prvi pogled možda nisu očite.
Kao prvu temu izabrao sam filozofski osvrt na odnos snaga u vrlom nam eSvijetu.
Čitam mnoge napise gdje se mnogi razbacuju epitetima kako je ova država najjača, kako ovi imaju najviše ovoga ili onoga, ali najviše bode ona subjektivnost gdje se eHrvatska prikazuje kao neki važan faktor u cijelokupnom cirkusu dok je istina sasvim drugačija.
Pitanje na koje ću dati svoje promišljanje je: Tko je tko i gdje je tu Hrvatska ili prevedeno kako naslov kaže – Čija majka crnu vunu prede.


Na slici dolje, pokušao sam posložiti neku vrstu piramide, gdje se lako može iščitati tko vuće
konce, a tko su samo lutke. Kao glavni faktor uzeo sam broj stanovnika, jer u ovoj igri se u konačnici sve svodi na broj igrača, posebno na broj aktivnih igrača. Jedan dio je taktika, položaj, pravi trenutak, ali da ne kompliciramo, recimo da odnos snaga stoji ovako.




POLJSKA je jedina supersila po mojem sudu i to izvlačim iz činjenice da ima daleko najviše igrača, duplo više od drugog Brazila.
U drugu grupu sam smjestio države koje svojim brojem prelaze 20 000 ili su jako blizu tom broju, to su velesile.
Treća grupa su države koje u pojedinim situacijama još uvijek mogu napraviti prevagu negdje, ali pojedinačno nisu specijalno jake. (Primjetite da smo i mi u ovoj grupi, koliko god nekome to bilo teško priznati, ali mi smo prije lutkice nego lutkari.) Znači ova grupa bi bile sile.
Posljednja grupa država je najveća i to su države koje same ne mogu ništa. To bi bili obični sudionici, njihov utjecaj u ovom svijetu se može opisati onom Coubertinovom (ma znate ono, važno je sudjelovati).
Ajmo sve simplificirati i prikazati to na način kako će običan puk to razumjeti. Vizualiziram vam to u sljedećim slikama.