Bunike Esada Džudževića
Misji1VBS
Tekst preuzet sa dvaujedan.rs,jednostavno Mihailo je objasnio sve .
"Ono, jes’ Esad Džudžević u pravu: to "ić" u prezimenu stvarno nekako posrbljuje, pogani, vuče na Ravnu goru i gibanicu, smeta jednostavno, pa ga i treba ko petla na panj – fik!
Za vas neupućene u poslednji učinak nezrelih bunika na svest predsednika Bošnjačkog nacionalnog veća, reč je o pohodu Džudžević Kihota na vetrenjače bošnjačkog identiteta – istrebljenje svega što u sebi ima ta dva demonska slova, od prezimena pa nadalje: vrtić; prutić; sokić; putić; ljutić; ćevapčić; snošajčić; ptić; psić; evrić; kretenčić…
Na šta, realno, i ima pravo, al’ kad uminu kontraindikacije tog sirupa za iskašljavanje „ić“ i resto nagomilanog šlajma u nejakim plućima poljuljanog identiteta.
Potpuno razumem čoveka i lično sam zainteresovan za razrešenje ovog vekovnog problema i večite nedoumice: da li je on sa „ić“ nedovoljno Bošnjak, ili sam ja sa "ca" nedovoljno Srbin?!
Mislim, tako se osećam, tako su nas na moračkim brdima vaspitavali odvajkada, tako se pišem, tako se kopamo što se u našim brdima kaže, tako pred ikonu stajemo, tako se krštavamo, krstimo, svojatamo, potežemo sekire oko metra međe, poklanjamo hektare… sve nekako bez tog „ić“ u prezimenu, valjda lagani i varani sva ova stoleća?
Evo, predlažem da se nađemo negde između Raške i Pazara i da uz dva svedoka ja lepo uzmem to „ić“ od tebe Esade, a evo tebi „ca“, izljubimo se (koliko ti kažeš puta), pa svako na svoju stranu pun identiteta, ko oni poljski klozeti na vašarima…
Ne sprdam se, lepše će meni pristajati Medenić negoli tebi Džudžica, al’ ako veliš da je to pitanje nacionalne časti – ja evo svoja dva trampim za tvoja (mislim na slova, sram vas bilo sve)!
Nekako ću se snaći, učen sam da ljude delim na dobre i fukaru, kako god se prezivali, aesad doučen i da nema mnogo čoveka u čoveku ako mu je sav identitet sabran u imenu il’ prezimenu, a ponos u dužini onoga što može i ne mora da završava na „ić“…
Ako ti je šta lakše, dobri moj Esade, e sad ću ti nabrojat’ nekolicinu na „ić“ koji su se svojski trudili da Srblje satru toliko da ih ne ostane ni za nadimak, a kamoli ime i prezime: Pavelić, Luburić, Artuković, Francetić, Izetbegović, tako da nemoj ič, odosno, ić da se sekiraš, kad je do bezumlja, sekirče ne traži ličnu kartu.
Kad je pameti – tvoje „ić“ i moje „ca“ mogu biti nova na Drini, Ibru, il’ Moravi ćuprija dvaju naroda koji s jednakom radošću idu jedni drugima na Božiće i Bajrame, jednakom žalošću na sahrane i dženaze, jednaku muku svakodnevice bistre uz kafu i kahvu…
U pamet se moj Džudževiću, Džudžo, il’ Džudžice, ne sej i vetar u ove vodoplavne dane!
Možeš ti čekiću izbrisati ta mrska dva slova, al’ jednako boli kad promašiš i opaučiš po prstima…
Mihailo Medenica, doveka bez "ić"!
Comments
Ни бабу не треба заборавити не само ђеда.
Znaci... Smail aga Cheng beg od Pekinga 🙂
Mislim kad vec kaze Dzudza da je to ic nametnuto od strane mrskih mu Srba.
Ali takodje bih da dodam da je suvisno pa cak I glupo ovo "Nikad ne zaboravi ko ti je bio djed". Djed je bio ko je bio. Proslo je dosta generacija od tog vremena I oni su ljudi danas to sto jesu. Nama je bitno da su oni nase komsije I, zasto da ne, prijatelji nebitno koje vere. Ne podrzavam nebuloze ovog dzudze, ali ni prozivanja ovog tipa.
Al je smešno što se palite na te Deretićeve fore "svi na ić su Srbi". Više ima Rusa sa prezimenima na "ić", nego svih južnih Slavena zajedno... X D
Alija Izetbegović je poturčeni Srbin, potomak islamizovanih Srba iz Beograda i izjašnjavao se kao Srbin sve do rata, a to što mu je islam bio važniji od nacionalnog idemtiteta je druga stvar...
I tebi je katolicanstvo bitnije od nacionalnog identiteta pa se slovis za Hrvata, pripadnika nacije koja nikad nije postojala.
Dne 7. listopada 1871. godine skupili su se svi zavjerenici u selu Broćancu i istoga dana formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Kvaternikom.
Sutradan, 8. listopada 1871. godine planula je buna. Kvaternik je s 200 naoružanih graničara i razvijenom hrvatskom zastavom krenuo prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz bunu su odmah pristala sela: Rakovica, Broćanac, Brezovac, Mašvina, Plavča Draga i Močila. U buni su sudjelovali i pravoslavci iz navedenih mjesta. U tada donesenom proglasu predviđena je jednakost pred zakonom, potpuna općinska samouprava, ukidanje vojničke uprave u Krajini i uvođenje slobodnih županija, te da svećenici obiju vjeroispovijedi "imadu narod poučiti u ljubavi i slozi."
Hrvatski pravoslavci su dakle bili među prvim ustašama u Hrvatskoj... X D
Bitno je ko se kako osjeća. Nije lijepo zaboraviti svoje pretke, ali najbitnije je kako se čovjek osjeća u sadašnjem trenutku. Moja porodica tačno zna s kojom srpskom porodicom smo rod i tačno znamo koji djed nam je primio islam, ali bi bilo besmisleno tvrditi da smo Srbi muslimani, jednako kao kad bismo tvrdili da smo Turci. Danas smo Bošnjaci, tradicionalna vjera nam je islam (uglavnom nismo vjernici), ali smo oko 1780 bili pravoslavni Srbi i slavili Đurđevdan. Bitno je biti čovjek!
A što se tiče prezimena, ne pada nam napamet slijediti nekog sandžakliju krvavih očiju. Više smo povezani sa Srbima iz komšiluka nego sa njim, a to trebamo znati i mi i oni.
Realan komentar.
Tvoj komentar je bas bio fin za sadzaklije ako sandzaklije ne shvatas bracom ,a za srbe koi su vjekovima ubijali tvoj narod kazes ta su tvoja braca. Jesu li sandzaklije ljudi krvavih ociju,zato sto smo oduvjek bili uz vas i zato sto vam i u ovim poplavama saljemo pomoci koliko mozemo,stvarno smo od vas pojedinih bosanaca zasluzili barem da ne govorite tako o nama.Nadam se da tih koi razmisljaju kao ti nema mnogo , ali sta ces uvjek ima izdajnika kao sto su Rasim Ljalic,Ugljanin.... Stvarno si me razocarao.
kemale,mani se ti ubacenih elemenata,nije on bosnje na ulici sreo,obican vlaski lik....
Hrvati su vas smatrali braćom tako da smo vas uključili u Nezavisnu Državu Hrvatsku i proglasili svojima, Hrvatima, iako ste poturčeni Srbi!
A gde je zahvala za to?
Moj komentar nije bio za SVE Sandžaklije, nego za OVOG Sandžakliju. Pročitaj ponovo, pa vidi. A, ako si se ti prepoznao kao "Sandžaklija zakrvavljenih očiju" to je tvoj problem. Meni su preči i bliži i Stanko i Sadik iz mog sela nego i Zukorlić i Džudžević iz Sandžaka. Meni kad poplava dođe do kuće prvo pomažu ova dvojica. A oni sa strane dolaze samo kad je kakvo glasanje.
Nekada su u mom gradu Sarajevu bile podjele na gradsku raju i papke a danas na Sarajlije i Sandzaklije... Cisto da ti objasnim kako stoje stvari. Ne mozes ti biti nekome brat samo zato sto si iste vjere, bio ti musliman ili pravoslavni. Samo sto je danas takvo vrijeme, jedni se bratime sa Grcima ovi drugi sa Turcima i sl. a nemaju blizih no jedni druge, kako po mentalitetu tako i geografski.
SRPSKI PONOS
Ja sam Srbin, srpsko d'jete,
Srpska mi je savijest čista;
Junačkih mi djeda slava
Ko sunašce žarko blista.
Ja sam Srbin - tim imenom
Vječno ću se ponositi,
Spas srpskoga slavna roda,
Na srdašcu svom nositi.
Od mog roda, sto junaka
Pr'jetilo je groma sili,
I srpsko su ime mačem
Na kamenju bilježili.
Pred udarcem njihovijem
Tresle su se velje gore,
Stupali su vazda smjelo
Po mejdanu da se bore.
Kamo, kamo Dušan silni?
Kamo paša Sokolija?
To su dični sinci Srpstva:
Ko zv'jezda im slava sija!
Ja sam Srbin - gusle imam,
Uz njih tio popijevam,
I ljubavlju - prema Srpstvu
Svoje pjesme zagrijevam,
Slavim Marka i Miloša;
Slavim hrabrog Djerzeleza:
Imam njinu uspomenu,
Britki handžar oštra reza.
Pa nek mi se dušman javi,
Nek na bojno polje dodje;
Mene hitac ne prima se,
Ne može me rezat gvoždje,
Markova je ovo ruka,
Topuzinom znade biti;
Hamajlija Alijina
Od oštra me gvoždja štiti.
Ja sam Srbin - srpsko d'jete,
Za Srpstvo mi duša gori -
Robovaću srpskom rodu,
Dok me crna smrt ne smori.
Musa Ćazim Ćatic
Postujem.
Da nema "ic", kako bi onda rekao:"dam ti mamic po picic!"
A vidio sam to. Ić u prezimenu nije trademark nijednog naroda nego umanjenica od patronima, prezimena nastalih od muškog imena.
Tipa Matić- nastalo od imena Mate, Matić- mali Mate, sin do Mate
tekst je odlican, imas vote, samo eto kvare ga ove nakarade iznad sa svojim komentarima 🙂