Join the new world

Broj 3 - dan 5,410

Dragi čitatelji, s ponosom Vam predstavljam 3. i završni dio naše reportaže o drevnoj mezopotamiji, htio sam da završimo ovim brojem tako da možemo pisati i o drugim temama te napokon, za sve strane pretplatnike i prevesti ova prva 3 broja. Tekst je nažalost duži nego sam htio te nismo imali puno slika za birati, Sumerski artefakti su vrijedan dio velikih muzeja i ne daju ih badava. Stim iza nas, počinjemo.

Prva bitna ekskavacija sumerskog nalazišta je započela 1877. od strane francuskih arheologa i nalaza na tom jednom mjestu je bilo toliko da su kopali do 1933. bez da su završili posao. Starosjedioci su to mjesto zvali Telloh (što bi značilo nasip - mound), ispostavilo se da je riječ o Sumerskom gradu Lagash. Isti Lagaš o čijem se osvajanju Sargon Akadski hvalisao. Uistinu to je bio kraljevski grad čiji su vladari nosili istu titulu koju je Sargon prisvojio, samo što je bila na Sumerskom: EN.SI (pravedni vladar). Njihova dinastija počinje otprilike 2900. godine pr. Kr. te traje skoro 650 godina. Kroz ovo vrijeme vladala su 43 Ensija bez prekida u Lagašu a njihova imena, genealogija i duljina vladavine je uredno evidentirana. Zapisi su bili puni informacija, apeli bogovima da "prouzrokuju da klica žitarica izrastu za žetvu" i "da zalijevana biljka rodi žito" svjedoče nam postojanju agrokulture i navodnjavanja. Pronađena je šalica s natpisom posvećenim božici od nadglednika žitnice - što nam govori da su žitarice spremane, mjerene i prodavane.


natpis sa šalice

Jedan ensi zvan Eannatum (ne pronalazim hrvatski izgovor, po meni je to Janatum) ostavio je zapis na glinenoj ploči koji govori kako sumerski vladari mogu preuzeti tron samo uz odobrenje bogova. Isto tako je zapisao svoja osvajanja protiv susjednih gradova-država što nam otkriva prisustvo istih na početku 3. tisućljeća pr. Kr. Janatumov nasljednik, Entemena pisao je o izgradnji hrama i kako ga je okitio zlatom i srebrom, sadio vrtove, gradio bunare. Također se hvalisao o izgradnji tvrđave sa stražarskim kulama i pristaništima za brodove. Jedan od popularnijih Lagaških ensija je bio Gudea. On je dao izgraditi veliki broj skulptura sebe kako se moli bogovima u položaju koji mi danas lako prepoznajemo kao molitveni.


Gudea

Ovaj stav nije pretvaranje, Gudea se uistinu posvetio veličaju boga Ningirsua, njegovom primarnom božansvu te izgradnji njegovih hramova. Mnogi njegovih zapisa nam otkrivaju da je u potrazi za dostojnim materijalom nabavljao zlato iz afrike i anatolije, srebro sa taurskog gorja, cedar iz lebanona, rijetke vrste drva sa Ararata, bakar sa Zagrosa, diorit iz egipta, karneol iz Etiopije i još mnoge ostale materijale za koje naučnici još ne znaju odakle su ih nabavljali. Kada je Mojsije napravio svome bogu gospodaru "rezidenciju" u pustinji, napravio ju je po vrlo detaljnim instrukcijama koje mu je bog dao. Kada je kralj Solomon napravio prvi hram u Jeruzalemu, napravio ga je nakon što mu je bog "dao znanja". Proroku Ezekijelu su pokazani detaljni planovi za Drugi Hram ( u kasnijim godinama zvan Herodov hram) u "božanstvenoj viziji" od strane "osobe brončanog izgleda, davši mu uzicu od lana i štap za mjerenje". Ur-Nammu, vladar Ura, je naslikan u predhodnom milenijumu kako mu njegov bog uručuje štap za mjerenje i smotanu strunu.


Ur-Namu odlučno uzima alat i sluša svog boga

1200 godina prije Mojsija Gudea tvrdi isto. Instrukcije koje je dobio u viziji je detaljno zapisao, "čovjek" koji svijetli poput nebesa, na čijoj strani stoji "sveta ptica", koji je "zbog krune na glavi očito bog", je kasnije identificiran kao bog Ningirsu. Sa njim božica koja "drži ploču njene omiljene zvijezde sa nebesa", u drugoj ruci "sveta olovka (holy stylus)" sa kojom je pokazala Gudei zvijezdu o kojoj je riječ. Treći čovjek, isto bog, u ruci drži ploču od dragog kamena, na njoj instrukcije o izgradnji hrama. Na jednoj od svojih bezbroj skulptura vidi se ploča sa instrukcijama na njegovim koljenima.


Tlocrt

Iako vrlo mudar, Gudea ostaje zbunjen te odlazi tražiti pomoć božice koja može interpretirati svete poruke. Ona mu je objasnila značenje instrukcija, mjerne jedinice i veličinu i oblik blokova. Gudea unajmljuje muškog "proricatelja, donosivača odluka" i "tragačicu tajni" da lociraju mjesto na periferiji grada, po božjoj volji. Nakon toga zapošljava 216,000 ljudi za izgradnju. Sudeći po tome da se na instrukcijskoj ploči vidi samo tlocrt, Gudeina zbunjenost je opravdana. Taj tlocrt je Gudei omogućio da napravi kompleksni zigurat, visok sedam razina. Dok je pisao za Der Alte Orient u 1900. godini A. Billerbeck je dešifrirao zadnji dio svetih instrukcija. Drevni crtež, čak na donekle uništenoj skulpturi je na vrhu u pratnji u grupa okomitih crta čiji se broj smanjuje kako se razmak između njih povećava. (vidi sliku gore)

Kaže se da rat tjera čovjeka do znanstvenih i materijskih proboja. U drevnom Sumeru, čini se, izgradnja hramova je tjerala ljude i vladare velikim znanstvenim otkrićima. Sposobnost izvršavanja gradnje ogromnih razmjera prema arhitektskim planovima; organiziranja i prehrane velike radne snage; ravnanja zemlje i građenja nasipa; kalupiranja cigli i prijevoza kamena; uvoza rijetkih metala i ostalih materijala iz daleka; kovanja željeza i izrade posuđa i ukrasa - nam jasno govore da je riječ o visokoj civilizaciji

Ne samo da su izumili prvi pisani jezik već i prvo tiskanje. Tisućljećima prije Johanna Gutenberga, Sumerski pisari su izumili prvi "stroj" za tiskanje nalik današnjem pečatu, osim toga pronađeni su cilindri sa urezanim piktogramskim znakovima koji su se valjali iznad mokre gline. Ovi cilindri su se radili od tvrdog kamena sa porukom ispisanom unazad te su istodobno služili za otkrivanje falsificiranih dokumenta. Valjak se mogao dobiti samo na određenim mjestima te ako se impresija koju jedan pusti ne podudara sa ostalima riječ je o falsifikatu.


Pečatni valjak

Sumerani su osim mističnih i božanstvenih tekstova zapisivali i o svakodnevnim temama poput usjeva i cijena. Visoka civilizacija je nemoguća bez napredne matematike a Sumerani su imali svoj poseban sistem računanja danas zvani sexagesimal jer je glavni broj bio 60. Ovaj sistem im je omogućio da dijele brojeve u razlomke i da množe u milijune, da rješavaju korijene i da dižu brojeve na n-tu. Iako danas sa našim sistemom vezanim uz broj 10 sve to možemo i znamo kako, nasljednici poput grka i rimljana to za sebe nisu mogli reć. Sistem je i danas u nekim slučajevima superiorniji od današnjeg. Ne samo da je ovo bio prvi sistem računanja nego nam je dao princip "mjesta". Kao što kod nas 2 može biti 2, 20, 200... tako je kod Sumerana 2 moglo biti 2 ili 120 (2x60) i tako dalje ovisno o svome mjestu.


Računica

360 stupanjska kružnica, foot i 12 inča, te danas američki dozen su sve mjerne jedinice već postojeće u Sumeru koje nam još uvijek služe svakodnevno (neke više, neke manje).

Zbog surove količine knjigovodstva koje su vršili, Sumerani su ovisili o glini jednako koliko mi danas (uz rasprostranjenost kompjutera sve manje) ovisimo o papiru. Hramovi, sudovi i tržnice su svakodnevno imali po par tisuća mokrih ploča spremnih unaprijed za svaki dan. Ne samo da je služila za pisanje, glina je bila presudan materijal za izgradnju građevinskog materijala, pribora, spremnika kako za kućne svrhe tako za svrhe transporta, cigle... Ne samo da su izumili cigle nego su također prvi i arminirali iste - sa trstikom, slamom ili oboje tako što su ih ubacivali u kalupe, isto tako su i znali da se glina peče kako bi dobila na tvrdoći. Zbog ova dva tehnološka otkrića (tri ako računamo i ciglu) bili su u mogućnosti graditi visoke zgrade, lukove i kvalitetnu keramiku. Ne samo da im je izum pećnice - sa visokom ali "upravljivom" temperaturom i zaštitom od kontaminacije predmeta od luga - to sve dozvolio nego je omogućio i dolazak metalnog doba. Već ranije je smatrano da je čovjek došao do zaključka da može slupati prirodne grumene zlata i ostalih mekanih metala oko 6000. godine prije krista, pronađeni artefakti sa Taurskog i Zagroskog gorja su najstariji pronađeni ali kako kaže R. J. Forbes (The Birthplace of Old World Metallurgy) iscrpili su ubrzo sve prirodno formirane grumene u čitavoj Mezopotamiji i bilo je vrijeme prijelaza na ekstrakciju ruda. Umijeće metalurgije im je ubrzo obuhvaćalo broncu - mješavina bakra i ostalih metala. Prvi novac na svijetu također se pripisuje Sumeranima i srebrenom šekelu (shekel, otežani odljevak). No naučnici su neko vrijeme imali problema sa razumijevanjem kako je metalurgija mogla početi u Sumeru kad je on po tom pitanju prazan i opustošen. Odgovor je energija. Refiniranje, taljenje, legiranje kao i lijevanje je nemoguće bez nekakvog goriva kao izvor energije. Mezopotamija jeste prazna ruda ali je prepuna goriva, stoga su rude transportirane do goriva a ne obrnuto a to nam objašnjava sve prijašnje zapise koji govore o uvođenju materijala. Goriva koja su činila Sumer tehnološkim čudom su bitumeni i asfalti, derivati nafte koji prirodno izlaze na površinu na nekim mjestima u mezopotamiji. Forbes (Bitumen and Petroleum in Anquity) tvrdi da su ovi izvori bili glavni svjetski izvori sve do rimljana. Također pokazuje na to da je znanje i upotreba naftnih derivata bila najveća u Sumeru nego bilo kojem nasljedniku. Nisu ih koristili samo kao gorivo, već i za cestovni materijal, hidroizolaciju, brtvljenje, slikanje, cementiranje i kalupljivanje. Naučnici su otkrili da je Ur izgrađen na brdu koje su arapi zvali nasip bitumena, isto tako je otkriveno da sumerski jezik ima naziv za svaki znani genus i vrstu bitumenskih supstanca u mezopotamiji. Čak i ostali jezici, poput grčkog, egipatskog, akkadskog, koptičkog, hebrejskog pa čak i današnji jezici imaju zajedničku riječ - nafta. Nafta ili kako neki pišu naphta dolazi iz sumerskog napatu (kamenje koje bukti). Toliko korištenje nafte služilo im je također kao osnovno do srednje napredno znanje kemije, ne samo da su imali i radili razno razne boje i pigmente nego su čak i radili supstitucije za poludrago kamenje, uglavnom lapis lazuli.


Asfalt je "kamen" a bitumen je "tekućina" koja ga spaja

Bitumeni su također bili korišteni u svrhu medicine, stotine Akadskih tekstova široko obuhvaćaju Sumersku medicinsku terminologiju (imena, fraze, procese) te upiru na njih kao izvor sve medicine u mezopotamiji. Ašurbanipalova knjižnica u Ninivi bila je podijeljena na 3 sekcije, bultitu (terapija), shipir bel imti (operacija) i urti mashmashshe (zapovjedi i inkantacije). Rani zakonici su sadržavali sekcije na kojima glasi da se za uspješne operacije plaća kirurg a za neuspjele kažnjava: kirurg sa lancetom ako pri otvaranju lubanje uništi pacijentu oko, izgubit će ruke. Pronađeni su i kosturi vađeni iz grobova sa vidljivim tragovima moždanih operacija. Pronađeni su tekstovi koji zapisuju operacije, na primjer "micanje sjene iz oka" što je najvjerojatnije katarakta, ili jedan koji nam govori o rezajućem instrumentu koji ako "bolest dođe do kosti ti ćeš strugati i skinuti". Bolesnici Sumeru mogli su birati između A.ZU (vodeni ljekar) i IA.ZU (uljni ljekar). Medicina se radila od biljaka i minerala te se miješala sa tekućinama ovisno o načinu upotrebe, sa vinom, pivom ili medom ako ide na usta, sa biljnim i povrtnim uljima ako ide "odozdo".
Riječ alkohol, koji ima veliku ulogu u medicini, došla je u naše jezike preko Arabskog kohl koji dolazi iz Akadskog kuhlu. Makete jetra pronađene govore nam o tome da se medicina predavala u školama uz pomoć glinenih modela ljudskih organa. Znamo iz epika i herojskih tekstova da su se Sumerani zamarali pitanjem života i smrti. Ljudi poput Gilgameša koji traži drvo života ili nekakav mineral koji će mu pružiti vječnu mladost. Postoje također i reference na ponovno oživljavanje pogotovo u slučajevima bogova

"Upon the corpse, hung from the pole,
They directed the Pulse and the Radiance;
Sixty times the Water of Life,
Sixty times the Food of Life,
They sprinkled upon it;
And Inanna rose."

Tek uz današnju supertehnologiju možemo početi spekulirati o kakvoj medoti je ovdje riječ. Da su Sumerani uistinu koristili radijaciju sugeriraju nam pronađene slike tretmana na cilindrima


?!?!?

Jedan od sumerskih najstarijih inoviteta je tekstilna i odjevna industrija. Bili su cijenjeni zbog kvalitete fabrike ali i izgleda. Što se tiče jezika i tu su imali široku terminologiju, osnovni odjevni predmet bio im je TUG, za koji nema sumnje da je predhodnik rimske toge, a kada se kombiniraju postaje TUG.TU.SHE što na Sumerskom ima značenje da se predmet nosi tako što se omotava, uz to na zapisima su se prezentirali sa elegantnim frizurama sličnim asirskim bradama i nakitom


Frizure i obleka

Jedan od glavnih uspjeha im je naravno agrokultura. U zemlji sa samo sezonskim kišama formirali su kompleksne sisteme navodnjavanja u kojima su stalni usjevi. Pošto je mezopotamija zemlja između rijeka, oni su bili poput košare sa raznim voćem. Španjolci za stablo marelice kažu damasco što se izvodi iz latinskog armeniaca a to je posuđenica iz akadskog armanu. Trešnja - na grčkom kerasos, na njemačkom Kirsche, dolazi iz Akadskog karshu. Ima još ali lista je ogromna. U većini slučajeva grčka služi kao fizički i etimološki most kojim je voće i povrće stiglo u Europu. Luk, leća, grah, krastavci, kupus i salata bili su činili su sastavni dio sumerske prehrane. Jednako je impresivno koliko su prerađivali hranu, od žitarica su radili kruh, kaše, peciva, kolače i kekse, od ječma su radili pivo a vino od grožđa i datulje, od mlijeka ovaca, koza i krava radili su jogurt, maslac, kremu i sir, ribe su činile veliki dio prehrane isto tako i ovčetina i svinjetina. Smatra se da su patke i guske bile ostavljene za božje stolove. Nalaze se tako tekstovi koji se bave žrtvovanjem iako više liče na darovanja. Uz svakodnevna žrtvovanja u Uru - koja bi imala po par različitih vrsti svačega, mesa, alkohola, namaza, voća i povrća te 5 vrsti pića - u određenim slučajevima bi se pripremao specifičan komad bika po najstrožem receptu, koji među ostalog zahtjeva "fino brašno. . . napravljeno od tijesta u vodi, pivu i vinu, te pomiješano sa životinjskim mastima, aromatičnim sastojcima od srca biljaka, orašastih plodova, slada i začina. Sumnje o tome jeli hrana uistinu bila toliko dobra padaju u vodu kada se pogledaju svi zapisi poetički zapisi među kojima i ovaj, što izgleda kao prvi recept za coq au vin iliti piletinu u vinu;

"In this wine of drinking,
In the scented water,
In the oil of unction-
This bird have I cooked,
And have eaten."

Sliku za ovo prepuštam Međedu, siguran sam da je ima negdje.

Ovako visoka civilizacija zahtjeva transportaciju a lako je zaključiti, sudeći po lokaciji, da su prevozili ljude, robu i stoku rijekama. Akadski rječnik koji je pronađen sadrži 105 imena različitih sumerskih brodova svaki dizajniran za posebnu svrhu, od dubine mora na kojem će ploviti do brzine puta, vrste tereta i kilaže do raznih dizajna za borbu. Na tom rječniku ima još 69 termina vezanih za upravljanje brodom i izgradnjom. Stoga nisu samo izumili brod već su ga kao i sve ostalo detaljno razradili. Za po kopnu s druge strane Sumer je imao kotač, omogućio im je kolica i kočije te su prvi koji su koristili "konjsku snagu" ili snagu bika u svrhe kretanja.


Sa Urskog Standarda


Dekonstrukcija

Djelo mog imenjaka Samuel N. Kramera "From the Tablets of Sumer" nas može obogatiti samim pogledom na poglavlja, jer svako od njih 25 je jedno od sumerskih prvina, među kojima su prvi povjesničari, škole, posao, almanah, kongres, herojsko doba, Mojsije, Job, Noa, pjesme, društvene reforme, debate, zakonike, komzologija, moralni ideali. Ovo nije uveličavanje. U školama su učili razne znanosti ali ne stižemo sve pokriti, trebalo bi nam još 50 članaka pa kratim ali bih napomenuo da je škole predvodio ummia (vrhovni profesor) i ispod njega su bila tri čovjeka, jedan zadužen za crtanje, drugi za sumerski i treći za bič. Disciplina je bila stroga: jedan đak je zapisao na glinenu ploču da je bio kažnjavan zbog neurednosti, nedolazaska na nastavu, dokoličarenje pa i za neuredan rukopis.

Valja napomenuti Hamurabijev zakonik koji doduše nije prvi zakonik, možete ga pročitati ovdje


Zakonik

Sumerani su također imali muziku u svakodnevnom životu, toliko da im je jedna od poslovica bila "pjevač čiji glas nije slatki - siromašan je pjevač". Mnogo ljubavnih pjesama je pronađeno ali najdirljiva je zasigurno uspavanka koju je majka pjevala bolesnom sinu:

"Come sleep, come sleep, come to my son
Hurry sleep to my son
Put to sleep his restless eyes

You are in pain, my son
I am troubled, I am struck dumb
I gaze up to the stars
The new moon shines down on your face
Your shadow will shed tears for you
Lie, lie in sleep my son

May the godess of growth be you ally
May you have an eloquent guardian in heavens
May you achieve a reign of happy days
May a wife be your support
May a son be your future lot. "

Na zidovima su često prikazani razni instrumenti ali i pjevači i plesači.

Poslje ekskavacije u Lagašu arheološka lopata naletila je na Nipur (Nippur), nekadašnji religiozni centar i Sumera i Akada. Od pronađenih 30,000 tekstova većina ih dan danas nije prevođena. Ubrzo zatim su pronađeni Šurupak (Shuruppak), Ešnuna (Eshnunna) i Adab, Uma (Umma) i Kiš. Uruk (Ereh) je arheologe vratio u 4. tisućljeće pr. Kr. Prva bojana keramika, prva uporaba lončarskog kotača, pločnik od vapnenca koji je pronađen je najstarija "građevina" danas, također i prvi zigurat na čijem vrhu bijeli i crveni hram na kojima najstariji urezani tekstovi a i najstariji pečatni cilindar o kojemu je Jack Finegan (Light from the Ancient Past) rekao da je ekselencija pečata već na prvi pogled veličanstvena. Južno od svega toga pronađen je Eridu - prvi Sumerski grad prema pronađenim zapisima. Tamo su pronašli hram Sumerskog boga znanja Enki koji je bio izgrađen više puta. Slojevi su doveli naučnike sve to početka sumerske civilizacije, 2500.pr Kr. 2800.pr. Kr. 3000.pr. Kr. 3500.pr. Kr. Onda su lopate udarile u temelj prvog hrama posvećenom Enkiju. Ispod kojeg djevičanska zemlja - ništa prije nije bilo izgrađeno. Godina je otprilike 3800. prije Krista, tada je civilizacija počela. Perpleksna činjenica kod Sumerana je što još uvijek ne znamo tko su oni bili, odakle su došli i kako i zašto je nastala civilizacija. Riječima Zecharia Sitchina (primarni izvor) "For its appearance was sudden, unexpected and of no where."

H. Frankfort (Tell Uqair) nazvao ju je "astonishing". Pierre Amiet (Elam) sročio je "extraordinary". A. Parrot (Sumer) opisao ju je sa "a flame which blazed up so suddenly". Leo Oppenheim (Ancient Mesopotamia) je stresirao "the astonishingly short period" u kojem su se razvili. Joseph Campbell (The Masks of God) je sažeo ovako

"With stunning abruptness... there appears in this little Sumerian mud garden... the whole cultural syndrome that has since constituted the germinal unit of all the high civilisations of this world."

Hvala na čitanju, Vaš urednik i eSumeranin
Ambroz Haračić