(Reizd.) Loša strana zadataka turnira-NE paganskim stranim svetkov. Na našem tlu

Day 2,538, 12:21 Published in Serbia Serbia by Pavle V
Cirilicni clanak o 31. Oktobru/1 Nov. koji e nestao
Hrišćanima nije moguće da
učestvuju u ovom događaju
ni na kakav način.
Razlog je jednostavan- vernost
Bogu i hrišćanskoj veri.
Helouvin (engl. HALLOVEN) ima
korene u paganstvu i još uvek je
oblik
idolopoklonstva u kome je satana,
anđeo smrti, predmet obožavanja.
Našu veru će osnažiti saznanje o
duhovnoj opasnosti i istoriji ove
antihrišćanske svetkovine.
Ali, suprotno shvatanju ovog
sveta, smerna odanost i poslušnost
Bogu su baš tajna našeg života u
Bogu, kroz Koga nam se daje istiniti
duhovni mir, ljubav i radost...
Svetkovina Helouvinje počela u
pre-hrišćanskom dobu među
keltskim
narodima Velike Britanije, Irske i
severne Francuske.
Ovi paganskm narodi su verovali da
se fizički život rađa iz smrti. Stoga
se početak “nove godine” slavi u
jesen (imeđu 31. oktobra i prvog
dana novembra)
,kada počinje, kako su verovlai,
period hladnoće, mraka, truljenja i
smrti. Izvesno božanstvo koje su
oni zvali Samain bilo je, po
verovanju Kelta, gospodar smrti, i
upravo su ovo božanstvo slavili na
cvojoj novogodišnjoj svetkovini.
U noći novogodišnje svetkovine,
druidi, koji su bili žreci keltskog
kulta, upućivali su narod da pogase
sva ognjišta i svetla.
Na tzv. svetoj vatri su gorele žrtve
u vidu useva, životinja pa čak i
ljudskih bića, kao ponude da bi se
umilostivio i privoleo Samain,
gospodar smrti. Verovalo se i da
Samain, zadovoljan njihovim
obrednim ponudama, dozvoljava
dušama mrtvih da dođu u svoje
domove na ovaj dan u prazničnu
posetu.
Od tog vremena svetkovina
Helouvin je
bila noć učešća u svim vrstama
vračanja, predviđanja budućnosti,
proricanja, igara na sreću, a
ukasnijem, srednjovekovnom dobu,
obožavanja satane i crne magije
Upravo iz ovog verovanja je nastao
običaj tumaranja po noćnoj tmini u
kostimima duhova, veštica,
bauka, vila i demona, jer su živi
ulazili u druženja i opštenje sa
mrtvima pomoću onoga što je bilo,
i još uvek jeste, ritualni čin
imitacije, preko kostima i
tumaranja po mrkloj noći, baš kao
što se
veruje da duše mrtvih lutaju.
Iz ovoga je nastao običaj pravljenja
fenjera
u obliku glave - “fenjer Džek” (u
SAD “tikvanka”; u ranijim
vremenima korišćeno je drugo
povrće),koji je bio nožem oblikovan
kao lobanja mrtvaca i koristio se da
prenese novu svetlost i vatru do
svakog doma u kome se preko noći
taj fenjer ostavljao da gori. Čak i
samo korišćenje “fenjer Džeka”
sadrži učešće u paganskoj
svetkovini mrtvih koja slavi
keltskog boga Samaina.
Učestvovanje u ovim aktivnostima
na bilo koji način je greh, jer
je idolopokloničko, prava izdaja
našeg Boga i naše svete vere. Jer
ako učestvujemo u
ritualnojaktivnosti oponašanja
mrtvih oblačeći njihovu odoru
ili tumarajući po mraku, ili proseći
sa njima,mi smo onda dobrovoljno
stupili u družbu sa “mrtvima” (zlim
dusima), čiji gospodar nije Samain,
već satana.
Nečastivi koji stoji nasuprot Bogu.
Zatim, ukoliko prihvatimo dijalog
“prevara ili čašćenje”, mi naše
ponude ne dajemo nevinoj deci,
već zapravo Samainu...
I dijalog “prevara ili
čašćenje” (“trick or treat”) je
neodoljiv deo ovog sistema
verovanja i običaja !
U vreme rane keltske Crkve, koja je
bila snažno pravoslavna, Sveti Oci
su pokušali da ovu novogodišnju
pagansku svetkovinu, koja je slavila
gospodara smrti, upute u
suprotnom pravcu, uvođenjem
praznika Svih Svetih na isti dan
A Sada, deo koji ce zanimat administrando eRepublika:
Šetnja dece u kostimima od vrata
do je osmišljena ka sretstvo za
MALTRETIRANjE Hrišćana, jer oni
nisu smeli učestvovati u ovim
rabotama.
Postoje mnoge slične
svetkovine.Sličan svetkovini
Helouvin u drevnoj Rusiji je bio
Navi Denj (DAN MRTVIH).
,,
Xришћанима није могуће да
учествују у овом догађају
ни на какав начин.
Разлог је једноставан- верност
Богу и хришћанској вери. "