Loše je sve to...

Day 1,783, 06:38 • Published in Croatia Germany • by Lea 7700

Svijet bi bio puno bolje mjesto da mene nema. Tako je, i to želim negdje napisati, pa zašto ne ovdje? Izjeda me vječna samoća, što nemam prijatelja i što vjerojatno nikada neću niti imati nekoga osim psa. A i ova igra je malo veća budalaština - tu kupujem kruhove od nepoznatih i ratujem protiv ljudi koje nikada nisam vidjela. Puno klikanja, premalo interakcije. Od ove vražje igre osjećam se još usamljenije.

Palo mi je na pamet nešto zanimljivo - trebali bi admini uvesti mogućnost oporuke. Da se može, na primjer, odabrati nekog igrača koji bi, nakon određenog perioda vaše neaktivnosti, naslijedio sva sredstva koja imate. U slučaju da vaš naslijednik netragom nestane prije vas, ili da ga uopće ne imenujete, onda bi sve naslijedila, naravno, država. Meni se to čini kao moćna ideja. Mislim, bilo bi šteta da jednog dana počinim samoubojstvo i da sve ove drangulije propadnu, umjesto da nekome posluže... Sada se pomalo sprdam sa ovime, ali stvarno mi počinje biti puna kapa svega i zbilja vjerujem da je život teška kazna. Uvijek nešto ne štima, uvijek te nešto boli, fali ti para u novčaniku, netko te razočara i toj ispraznoj borbi nikad kraja... Neću više drobiti, i ovo što sam rekla je previše.