Werbilije & Worsula

Day 2,806, 01:55 Published in Serbia Croatia by Sagittarius A Star

Kupulj ihvatri kitu dok nije neztalo





Cxitaljući prexodnu wanwremensku nowelu o propasti izwesnog pubka cxitaocxe sigurno nije odoleo zapitati se kako je mogućno dase ljedna dama iz wisokih, premda propalih, aristoxraskih krugewa uda za nekakog neuglednog opancxara.
Dabix to razumeo cxitalacxe, morasx naljpre znat powljesne oxwire u koljima se ta drama odwiljala.
Najime, historiljska neminowost dowjela je do propasti cxasnih tworewina na ewrobskom tlu, Austrougaristana, sxto je dalo prostora za nastanak ubogix banana drzxawica poput swinjca, duklje, sxćiperilje & ostalih.
Uporedo sa plemenitim monarhiljima propadalo je & plemstwo a bogatio se sloj trgowaca, opancxara & nowopecxenih magistara takozwanih skoroljewića.
Nakon sxto sam te upoznao sa behgraundem, možemo preć & na powljest koju owde želim izpricxati.


Daxle u to doba propasti žiwljasxe jedna nadmena groxwica Worsula koljoj se wodwarao izwesni pjesnik Werbilije.



Gledaobix je izljutra kako cxesxlja kosu jali trebi wasxke napendžer & masxtao kako dele wožinu, držese zaruke & kakoljoj nosi ranac posle sxkole.
Oxoloj grohwici kao i swakoj wokraljinskoj umisxljenici prijala je pažlja ali njen ocxe bix uwljek isticao da Werbilije nema perspextiwe, daje ružan ko guzica od orangutana & dasu mu soneti na niwoju uwaženog analstazisa - sladuljawi, jehvtini & plidki bez neke womljetnicxke wrednosti.
"Budućnost je u zanatliljama", wolio je isticat matori Sxandoru, "ane u nabjedjenim ćorkanima!".

U prexodni cxlanku upoznati ste kako se to zawrsxilo, Worsula se wodala za zanatliju Sxtakora i izrodila mu pupak.
"A sxta se desulo sa Werbililjem??", zapitaćeš se cxitaocxe.
U ljega se slomelo srce ali se zarexao na oswetu, presxao je granicu nastanio se u swiljac, izwoleo se obawljestiti koje guzice treba celiwat dabix se napredowalo i malo pomalo, desetljeće po desetljeće dogura & do ministra.

Basx u to wreme, pupak se wospio zaposlet u sextoru proswete, gde je drao kožu wočjenicima i žiwio na držawnoj grbacxi ka pupak u gnoju.

Werbilije je znao da samo treba cxekati & daće dobit sxansu za oswetu.

Tadsu basx donjeli zakona da & djeca ometena u razwolj & nazarenska cxeljad moraju ić u iste sxkole sa prawoslawnima.
Takose desulo daje OŠ "Toma Axwiski" na Limalj gdje je radeo pubak, poxadjala i izwjesna Ljudmila, mongoloid ali sa swjesću o wlastitoj wrednosxću & neupitnim ponosom & prkosem.
Tako ljednog dana, dok se poradjala na podu, skocxi pupak weli "Nećešmi se wisxe uneredjiwat popodu, sutra otjec dati dodje usxkolu".



Weli mala Ljudmila "moj otac je džingis kanu", razljareni magistar otgoworisxe "Jeste, a moj je Leonardo"
"Preće bit Splinter xexe", zaseiri Ljudmila, tu magistru pade mrak naocxi, nagazi ljudmilu nastomak daje sirotica zanemoćala namljesto, nacxulje to werbić weli sadsi dolijao magistru a kosexwence znate & sami.



Eto poucxne pricxice otome kako nemožesx pobjeć od praroditeljskog sogresxenija makar bio & ubogi pubku owo da znaju swe ženske a narocxito izjelice narodnog xleba, paraziti, manjine, paljtićewci, mucxitelji nazarena, trowacxi cxestitix rusina, podstanari kod sextasxa, wozurpatori operacionih astala na odjelenju plasticxne hirurzilje, denisewe naložnice, ljudmilini dželati & ostali.

Tekst priredio: Radenxo
Grahvicxki dizaljn: Radenxo

Sandžax, 2015