Polikulturist - br. 1

Day 790, 15:26 Published in Croatia Croatia by Vilim Krushka

br.1 18.01.10.

Kulturno-politički časopis



Tema broja: eSlovenija


U ovom broju pročitajte:

1. Riječ urednika
2. ehrvatski studenti u e-inozemstvu
3. Tema broja: eSlovenija
eSlovenija – državno stanje
eSlovensko pitanje
4. Tjedni ekonomsko-politički izvještaj
5. Ciljevi eHrvatske i statistika napretka
6. Kulturni radovi
7. Najave
Impressum



Riječ urednika

Dragi čitaoci,

Zahvaljujemo svima koji su nam iskazali povjerenje pretplativši se i pozitivno kritiziravši naš uvodni broj. Nadamo se da vas prvi službeni broj Polikulturista neće iznevjeriti. Prije nego što počnemo s najavom željeli bismo se u ime redakcije zahvaliti Lordu Marlocku koji nas je spomenuo u svojim novinama.

Iako smo, kao što ste mogli pročitati, izrazili velike ambicije glede izlaženja tri puta tjedno, na žalost, zbog opsežnosti posla, morat ćemo se obvezati da ćemo izlaziti svake nedjelje, osim ponekih specijalnih izdanja koja možda izađu tokom tjedna. Stoga, od prvog (dakle ovog) broja, Polikulturist izlazi kao hrvatski kulturno-politički tjednik. Međutim, još uvjek postoji mogućnost da objavljivanje dva broja tjedno postane norma. Osim toga, redakcija je ostvarila kontakt s još nekim nadarenim novinarima koji su pristali objaviti pokoji članak u Polikulturistu. Više o njima u sljedećim brojevima.

Kao što možete vidjeti tema ovog broja je eSlovenija i e-slovensko pitanje. Zbog opširnosti teme ovaj broj činit će se zakinut generalnim kulturnim temama što će biti nadoknađeno u sljedećem broju. U ovom broju vas očekuje tjedni pregled napretka e-hrvatske i ostatka e-regije, kao i prognoza daljnjeg napretka. Kulturnih izvještaja ipak će biti, pogotovo onih fokusiranih na e-Sloveniju.

Za kraj, ovaj broj trebao je izaći sinoć međutim, zbog tehničkih problema morali smo odgoditi izdavanje za danas (kap je prelila čašu kada smo u pet ujutro sve kodove slučajno izbrisali). Ispričavamo se zbog toga.

Želimo vam ugodno čitanje,

Uredništvo





ehrvatski studenti u e-inozemstvu

Pitanje e-hrvatskih studenata u e-inozemstvu je pitanje koje ne dobiva dovoljno pažnje. Ne samo da se čini da nije dovoljno zastupljeno, nego se doimlje kao da nikoga nije briga za tu problematiku.

Dva su potencijalna razloga zbog kojih taj problem nije dovoljno zastupljen. Prvi je taj što ipak većina e-hrvatskih koji svoje studije provode u e-inozemstvu iste sluša u zemljama EDEN-a ili onima koje s istim nemaju političkih problema. Tako primjerice, e-hrvatski studenti u eSADu ili u eFinskoj, nemaju nikakvih većih problema osim regularnih studentskih, ne računajući momente ratnih kriza u eHrvatskoj koje sigurno utječu i na način života i njih koji su daleko od doma.

Drugi razlog neobaziranja na stanje studenata možda dolazi iz kulturne klime koja generalno dolazi s ratom ovakvih proporcija koja sugerira da je svatko ko napušta zemlju, a da nije u rat ili iz ratnih razloga, sigurno izdajnik. Standardna klima eSvijeta u kojoj je militarizam jako poštovana pozicija definitivno doprinosi tom osjećaju, kao i osjećaju gledanja na studente kao na zgubidane koji rađe odlaze zuriti u knjige no u oči neprijatelja.

Iako je drugi razlog tema koja sama za sebe zaslužuje detaljan osvrt ovdje se nećemo njome baviti već ćemo se fokusirati na srodnu temu, a to su, naime, e-hrvatski studenti koji studiraju u PHOENIXu i srodnim zemljama. Naime, ako je svaki student u e-inozemstvu izdajnik, koliki je tek onda izdajnik student u drugoj najvećoj regiji e-hrvatskih studenata u e-inozemstvu: eUK.

E-hrvatskim studentima u eUK, po početku rata, kreće nagore. Većina njih je bez najave ili sudskog naloga usred noći pohapšena u studentskim domovima i privatnim smještajima i odvedena na promatranje na neodređeno dugo vremena zbog sumnji na „potencijalne terorističke radnje“. Naravno, im se nije moglo dokazati, međutim većina ih ostaje pod stalnom prismotrom tajnih službi i ponekad trpe razna suptilna šikaniranja.

Reći ćete, naravno, da je odlazak tamo bio osobni izbor tih ljudi i ta kritika je, svakako opravdana. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je većina studenata u eUK otišla prije početka ikakvih sukoba koji bi mogli označiti eHrvatsku i eUK kao zaraćene strane. Nadalje, pokušaj povratka istih studenata obično završava zaustavljanjem na granicama zbog sumnji na špijunažu ili iz sličnih optužbi.

Iako je broj studenata u eUK veći, položaj istih u bivšim zemljama eFrancuske je definitivno kompliciraniji. Iako su te zemlje podjeljene između ePoljske i eŠpanjolske koje kao saveznici eHrvatske vode brigu o e-hrvatskim građanima, izvorno e-francusko stanovništvo nerjetko liječi frustracije na zemljama saveznicama ePoljske i eŠpanjolske. Ono što dodatno komplicira situaciju je činjenica da, budući da za razliku od studenata u eUK, e-hrvatski studenti u eFrancuskoj preferiraju humanističke i političke discipline, poneki e-hrvatski studenti u osvojenim zemljama staju na stranu pokreta otpora e-francuskog stanovništva, što je s nekima i bio slučaj u nedavnim prosvjedima u Normandiji koji su prerasli u oružane sukobe.

Zaključno, što god bio slučaj ono što ne smijemo zaboraviti je to da u slučaju potrebe ili direktnog oružanog sukoba s eUK ili intervencije u pobunama u eFrancuskoj, eHrvatska ima dužnost pomoći evakuaciju njenih stanovnika iz tih zona, a naročito studenata postaju zaboravljeni sloj e-hrvatskog stanovništva. VK





Tema broja: eSlovenija

Slovenija – državno stanje

eSlovenija je država eEurope, članica saveza PHOENIX. Povijesno se sastoji od 6 regija: Inner Carniola s glavnim gradom, Lower Carniola, Upper Carniola, Prekmurje, Slovenian Littoral i Styria and Carinthia, iako su zanje dvije još pod kontrolom eHrvatske. Nakon inicijalnog e-slovenskog napada eHrvatska 31.12.2009. osvaja sva područja eSlovenije. Trenutna e-slovenska područja eSlovenija vraća 13.1.2010. nizom organiziranih oružanih ustanaka.

eSlovenija trenutno broji 2615 državljana, što čini 0,74% svjetske populacije. Međutim, prema nekim izvorima 48% e-slovenskog stanovništva živi na 2 područja koje kontrolira eHrvatska. Zbog trenutnog stanja na tim područjima vrlo je teško odrediti koliko etničkih eSlovenaca s e-hrvatskim državljanstvom tamo živi i čeka reintegraciju u e-slovenske zemlje ili promjenu državljanstva na e-slovensko. Također je nepoznanica koliko etničkih eSlovenaca živi u ostatku eHrvatske i eSvijeta s drugim državljanstvom.

Od nedavnog osamostaljenja, eSlovenija pokazuje gospodarski napredak. Broj građana je, od dana 785 do 789 porastao sa 2119 na 2165, dok su u periodu 786-789 plaće narasle s 5,7 kuna na 6,82, međutim u istom je periodu BDP počeo padati, a inflacija rasti. Više detalja o promjenama u rubrici Financije.

eSlovenija nema javno objavljenih političkih ciljeva, tako da možemo samo nagađati koji će to biti. Pretpostavljamo da će neki od njih uključivati povratak čitavog teritorijalnog integriteta vojim ili mirovnim kanalima. U savezništvu je s eMađarskom, eSrbijom, eRusijom i eTurskom i vojna snaga joj se procjenjuje na 64% ukupne vojne snage eHrvatske. Prema eMeđunarodnom sustavu državnog rangiranja zauzima 39. mjesto (za usporedbu, eHrvatska je na 9., eBelgija na 58. a eSrbija na 7.)

Trenutni predsjednik eSlovenije je Howly, a najveća stranka je Vojna Hunta, nastala političkim preuzimanjem stranke od strane ratraka, inače e-hrvatskog državljanina. Izvori navode da je preuzimanje provedeno pomoću raznih političkih malverzacija i spletki. Vojna Hunta drži 30% e-slovenskog parlamenta. Drugi su „Zubix fan klab“ i „slovensko more“ s 21%, treći „Facepalm“ s 15% i na posljednjem mjestu „Socijal demokratska partija“ s 12%. VK





eSlovensko pitanje





Ideja o e-slovenskom pitanju nastala je za vrijeme potpune okupacije eSlovenije od strane eHrvatske. S jedne strane davali su se prijedlozi da se radi na integraciji eSlovenaca, neki su predlagali vraćanje, drugi eksploataciju, treći unapređenje osvojenih zemalja. Međutim, nije se postavilo pitanje moralne opravdanosti e-hrvatske akcije.

Činjenice kazuju da je eSlovenija izvela napad na eHrvatsku i time dala pravo eHrvatskoj da brani suverenitet svog teritorija. eHrvatska je tako i učinila. Teritorij je obranjen i u tome nema ništa sporno, ono što jest sporno bio je protunapad.

Kao što ste mogli pročitati u uvodnom broju, naša se redakcija protivi ofenzivnom ratovanju međutim, postoji razlika između opravdane ofenzive i osvajačkog ratovanja. U određenim je bitkama suludo ostati u obrani iz tog razloga što se na taj način napadaču daje mogućnost reorganizacije i ponavljanja napada do pada države koja se brani. Iz tog razloga, država koja se brani može izvršiti napad na državu agresora iz razloga zaustavljanja daljnih napada. Međutim, to nije isto kao protunapad s namjerom osvajanja i zadržavanja. Iz činjenice da e-hrvatski protunapad nije ostvario potpuno kontrolu e-slovenskog teritorija prvim napadom, međutim jest ostavio zemlju teško potresenu pitanje se nameće je li potpuno osvajanje bilo potrebno i s kojim je ciljem napravljeno?

Ta situacija, osim što otvara sumnju imperijalističkih težnji eHrvatske, podsjeća na jednu drugu bolnu činjenicu. Zemlje eEurope jedna za drugom padaju pod ratnom mašinerijom ePoljske i eŠpanjolske. Iz toga se čini da EDEN ne vodi defenzivni rat na području eEurope i da te zemlje neće biti vraćene izvornom stanovništvu nakon uspostave e-svjeskog mira. Znači li to da je eHrvatska na strani svjetske agresorske sile?

To je vrlo važno pitanje koje ćemo razraditi u nekom drugom broju, međutim, vratimo se sad na e-slovensko pitanje. Dakle, da ne bi sve bilo crno-bijelo, možemo tvrditi da je eSlovenija napadom dala opravdanje da bude napadnuta i osvojena. Naime, kad država napravi određeni potez, po nekim političkim teorijama, ona taj potez automatski smatra opravdanim. Dakle, ukoliko je eSlovenija prva napala eHrvatsku s namjerom proširenja onda ona svojom akcije opravdava napad jedne države na drugu s namjerom proširenja. Dakle, iz potrebne moralne konzistencije eSlovenija time pristaje na činjenicu da će napad na nju, koji se i dogodio, kao i proširenje koje je s njim došlo, biti opravdan.

Međutim, bio napad na eSloveniju, i osvajanje iste, opravdan ili neopravdan, mišljenja sam da eHrvatska nije poštovala dužnosti koje je imala prema svojim novim e-građanima. Naime, asimiliranjem broja e-građana koji je sam za sebe bio dovoljan za samostalno funkcioniranje jedne države, eHrvatska nije učinila službene poteze da tom mnoštvu omogući participiranje u pravednoj e-državi. Na primjer, e-vlada nije izdala zahtjeve ili prijedloge o dvojezičnom izražavanju u zemlji ili u novim regijama. Prijedlozi ili čak ideje o poštivanju kulture, školstva, nacionalnog identiteta i etničke jednakosti nisu bili izloženi. Konačno, čini se da e-vlada nije pokazala interes za pomoć formiranju e-slovenskih stranaka u eHrvatskoj koje bi štitile interese etničkih eSlovenaca. Da je bilo takvih inicijativa, možda raspad ne bi trebao biti oružani, već mirni razlaz.

Istina je, naravno, da je do pobune došlo vrlo brzo i da nije bilo vremena za reforme ovog karaktera, međutim, pitanje je koliko je uopće bilo inicijative i svijesti u umovima građana da bi nešto takvo trebalo osnovati. Sadašnje narušeno stanje s našim susjedima trebamo popraviti ekstenzivnim dijalogom i suradnjom, što bi moglo biti otežano budući da je eHrvatski Sabor jednoglasno s 38 glasova izglasao trgovinski embargo eSlovenije. Ono što moramo pamtiti je da osvajanja donose više štete nego koristi i više odgovornosti nego što smo sposobni uočiti ili spremni prihvatiti. Iz tih razloga, e-slovensko pitanje ostaje otvoreno. VK





Tjedni ekonomsko-politički izvještaj


Od mnogih događaja koji su se dogodili proteklog tjedna izdvajamo tek nekolicinu po standardnim eDanima:

784 – oružana pobuna Slovenaca

785 – padaju Prekmurje, Gornja, Donja i Unutarnja Karniola

787 – uvodni broj polikulturista, ePoljska napada jugoistok Engleske, prosvjedi u Donjoj Normandiji prerastaju u oružanu pobunu, usljeđuje napad iz eUK – heroj za eUK eHrvat feldmaršal Pipe Cro!

788 – trgovinski embargo eSlovenije, eUK pooštrava zakone za zloupotrebu lažnih identiteta radi ostvarivanja financijske koristi - pod sumnjama na iste uhićeni i optuženi Pipe Cro i Aurelije the family guy, jedan of bivših e-hrvatskih predsjednika. Uhićeni i najmočniji ljudi eTurske i mnogi drugi. ( više detalja OVDJE)





Ekonomski izvještaj
(ukolko imate problema s čitanjem grafova preporučamo "desni klik + 'view image')







Na dan 785 broj građana eHrvatske pada s 16 593 na 13 880. Vjerojatno zbog pridruživanja e-slovenskom otporu. Istog dana započinjemo s praćenjem stanja eSlovenije. Regijom dominira eSrbija (tjedni porast od 21 410 do 26 510).





Što se tiče prosječne plaće, najviše su u eBiH (najveća tjedna izmjerena 9,99). Dana 788 veliki pad plaća u eHrvatskoj (moguće zbog trgovinskog embarga) – za 0,59 Kn. Veliki pad i u BiH na dan 789 (0,92 kn). Plaće su preračunate u e-hrvatske kune po dnevnom preporučenom tečaju.







Najveća inflacija u eSrbiji (jedina većinski pozitivna) dok najmanja u eSloveniji (-93,03% na dan 787!). Na dan 788 nevjerojatan porast inflacije koji se nastavlja u 789 (s -27,7 na +6,59% u eHrvatskoj! -93,03% na -48,67% u eSloveniji).







Najviši BDP u regiji imala je eSrbija, međutim s jakom fluktuacijom, što je uzrokovalo krajnji rezultat sličan incijalnom uz lagani pad (3906,63 – 3832,59 jedinica zlata). eBiH BDP najstabilniji, informacije dostupne za eSloveniju tek od dana 786.








Vrijednost zlata u eHrvatskoj vrlo promijenjiva, ali u malim količinama. Porast vrijednosti zlata u tjedan dana za otprilike 10%. Trend generalno prati inflaciju.





Ciljevi eHrvatske i statistika napretka

U ovoj rubrici u kratkim ćemo se crtama obazreti na nacionalne ciljeve eHrvatske i njihovu vjerojatnost. Trenutno ćemo se fokusirati na trendove u broju stanovništva i BDPu.

Trenutni nacionalni ciljevi su sljedeći: do dana 807 postići BDP od 4062 i postići populaciju od 14 972 stanovnika. Do dana 807 preostalo je još 18 dana. Da vidimo što nam trendovi pokazuju:

Iz tjedne promjene broja građana može se iščitati da je prosječni dnevni porast e-hrvatskog stanovništva -48,5. To znači da u prosjeku e-Hrvatska svaki dan izgubi po 48 ili 49 e-građana. Statistika možda nije reprezentativna zbog velike promjene na dan 784 koja je potencijalno uzrokovana emigracijom eSlovenaca i odcjepljenjem eSlovenije. Međutim, ukoliko je statistika pouzdana možemo očekivati da će, ukoliko se ništa ne promjeni, do dana 807 eHrvatska od planiranih 14 972 stanovnika imati cca. 13 431 stanovnika što je više od 1500 ljudi manjka.

Bolje vjesti dolaze iz analize BDPa čiji dnevni rast iznosi 41,03 jedinica zlata. To znači da se procjenjuje da će do dana 807 eHrvatska imati BDP od 3194,29. Nažalost, to je još uvijek dosta daleko od ciljanog BDPa i niže od bilo kojeg iznosa BDPa eSrbije.

Neovisno o nacionalim ciljevima obavještavamo vas da je prosječni dnevni pad inflacije iznosio -8,41%, na žalost s inflacijom su dnevno padale i plaće u prosjeku -0,035 kn.





Vijesti iz kulture

Skladno s temom broja na prvom mjestu objavljujemo e-slovensku satiru na temu EDENa:


IZVOR

Na drugom mjestu, tu su male e-slovenske novine, „Dnevni smeh“ koje služe podizanju morala humorom

Nakon toga slijedi originalni uradak našeg grafičkog urednika kojeg ste već vidjeli prenamjenjenog za naslov:



Spominjali smo e-francuske revolucionare, primjer e-francuske revolucijske satire, ekspresija pokreta otpora:


IZVOR

Puno smo govorili o ratu pa ćemo završiti referencom na jedne mirovne novine:

Mirovne vjesti (flower power)



U sljedećem broju pročitajte:

Satira – sve o umjetnosti koja čini pero jače od mača

Preuzimanje stranaka

Daljnji napredak eHrvatske





Poziv svim zainteresiranima:

Bavite li se izradom slika, fotomontaža, glazbe, filma, tekstova, pjesama ili nekim drugim oblicima kulturno-umjetničkog izražavanja na području eHrvatske ili šire? Pošaljite svoje radove našem glavnom uredništvu i pobrinut ćemo se da ih objavimo u jednom od brojeva našeg časopisa!






Impressum:
Glavni urednik: Vilim Krushka
Grafički urednik: Kobold Bard Thalimar


[NB svi članci pisani u "Polikulturistu" nastoje se pisati IN-GAME. To znači da se eRepublik tretira kao RL i da se izbjegava referenca k događajima iz RLa kao i samo spominjanje istog. Potencijalna RL objašnjenja bit će stavljena u uglate zagrade.]