Join the new world

Međunarodni praznik rada

Praznik rada ili prvi maj diljem svijeta obilježava se već 125 godina. No, konotacije koje se uz Prvi maj vežu kroz godine su se drastično promijenile; nekad je to bio praznik kojim se odavala počast borbi za radnička prava, dok većinu danas Prvi maj asocira tek na neradni dan, roštilj u prirodi ili besplatni grah.

Ljevičarski i/ili sindikalni prvi maj

Tradicionalnim demonstracijama i prosvjedima u organizaciji sindikata i ljevičara, radni se narod širom svijeta prisjeća stoljetne radničke borbe koja je današnjim radnicima uspjela osigurati neka od temeljnih radničkih prava: kraći radni dan, bolje uvjete rada kao i kakvu-takvu zdravstvenu zaštitu.

Sve masovniji prvomajski prosvjedi znak su da toj borbi nije došao kraj, već još puno toga treba napraviti dok se ne postigne konačni cilj – kraj eksploatacije radnika i njihovo vlasništvo nad sredstvima i plodovima rada.
Tradicionalne manifestacije na 1. svibnja održane su diljem Europe i svijeta, a sindikalci i radnici na Međunarodni praznik rada upozoravaju na visoku nezaposlenost i stroge mjere štednje te traže veće plaće i bolje radne uvjete.
Sindikalni rosvjedni skup u Sisku s kojeg se uputio apel za spas hrvatske industrije pod sloganom
'Za spas industrije i radnih mjesta'

Za razliku od Hrvatske gdje su radnici blago i bezazleno prosvjedovali protiv gubitka radnih mjesta i smanjivanja radničkih prava, u nekim dijelovima svijeta je taj bunt prerastao u nasilje.Ovo je pet najvažnijih prvomajskih prosvjeda radnika danas u svijetu: Grčka, Francuska, Turska, Iran, Tajvan.

Praznik rada kao državni prazik (u SFRJ i ostalim komunističkim zemljama)

Nakon Drugog svjetskog rata obilježavanje Prvog maja u nekim zemljama dobilo je drugačiji karakter. Umjesto prosvjeda u organizaciji sindikata i ljevičarskih organizacija, Prvi maj postao je državni praznik kojim su se slavila radnička prava. U čast Prvom maju organizirane su veličanstvene parade, u kojima je povremeno sudjelovala i vojska. Prva prvomajska parada 1947. u Beogradu

Hedonistički praznik rada
Nekada su se za Prvi maj palile logorske vatre uoči praznika, a sutradan, obično na najbližem izletištu okupljao se narod uz prigodne govore sindikalnih čelnika, recitirala se i poezija, nastupali zborovi i folklorna društva.
Začeci prvomajske proslave kakvu poznajemo danas datiraju iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Tada se ustalio i institut prvomajskog uranka: večer prije palila bi se logorska vatra oko koje bi počela okupljanja od ranih jutarnjih sati. Fokus s parada na roštiljanje u prirodi sasvim je prebačen 70-ih godina prošlog stoljeća. Postalo je tada popularno na livadu gdje se okreće janje ili peku ćevapi dovesti i automobil, otvoriti sva vrata i raspaliti muziku.
Spajanje praznika s vikendima često je radnicima omogućavalo da im se prvomajska proslava pretvori u pravi mali godišnji odmor. Razvila se tako i tradicija sindikalnih prvomajskih putovanja, ali i obiteljskih shopping izleta u Trst. Svi ti običaji naprasno su nestali u ratnim devedesetim godinama, kada nikome nije bilo do slavlja. Prvomajske proslave opet su se vratile u modu krajem devedesetih, ali očuvani su uglavnom hedonistički običaji ustaljeni u ex SFRJ dok je radnička borba, dobrim dijelom zbog jalovih sindikata, pala u drugi plan.

U Hrvatskoj:



motoristička budnica u Bjelovaru:


U Srbiji: trubači, roštilj, zastava i neizostavno prase



U Srbiji i Bosni je običaj prvomajskog uranka kada se rano ujutro, a ponegdje i večer prije, odlazi i prirodu i uz logorsku vatru pripravlja jelo. Mnogi gradovi imaju tradicionalna izletišta za tu prigodu.

U Sloveniji uz tradicionalnu prvomajsku budnicu limenom glazbom

poznate su i već tradicionalne motorističke budnice

Trbovlje: kot vsako leto spet jutranja budnica tokrat verjetno zaradi vremena v malo manšem številu pa vendar čudovit pogled za začetek sezone


Sv. Josip Radnik

Danas, na blagdan rada, katolička crkva slavi sv. Josipa radnika. Pozvani smo razmišljati o vrijednosti rada i moliti se da se unaprijedi svaka ljudska djelatnost i da bude na slavu Božju, na sreću i napredak pojedinaca i čitavog društva.

Josip je bio potomak iz Davidova kraljevskoga roda te je po njemu i Isus bio Davidov potomak. Radio je kao siromašni tesar iz Nazareta i u njegovoj je blizini Isus proveo svoje djetinjstvo i mladost, živeći jednostavnim radničkim životom. Kršćani slave Josipa, Marijinog zaručnika i Isusova poočima kao sveca i kao Božjeg odabranika, kome je Bog povjerio da bude glava nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo Isusovo utjelovljenje. Uz svoj tesarski rad, Josip je bio vjernik. Molio je i čitao Sveto pismo, pristao je vršiti Božju volju i da Bog po njegovu životu čini svoja djela. Primio je Mariju i Isusa pod svoj krov, pratio ih kroz život i branio, prehranjivao ih je radom svojih ruku. Po duši je bio pravednik, tj. svetac, po dostojanstvu Marijin suprug, muž nebeske kraljice, a po zanimanju othranitelj Isusa, Sina Božjega. Bio je ponizan, skroman i šutljiv, nikada se nije uzdizao ili hvalisao pred ljudima. Tako je ljudima dan uzor radnika koji s vjerom radi, koji je Isusa uputio u rad. Radom se čovjek ne samo hrani nego i posvećuje.


Beltan – od 30. aprila do sumraka 2. maja i Valpurgijska noć - 30.april/ 1.maj.

Beltan je drevni Keltski praznik u čast prirode i plodnosti, kojeg pogani obilježavaju 30. travnja. Beltan, ili Beltain, dobio je ime po keltskoj rijeci Bealtaine što znači blistav plamen, vatra Bela, Belija ili Belinusa, keltskog boga svjetlosti. Za vještice je ovo drugi najvažniji praznik u godine, a za Kelte drugi najveći praznik vatre! Tom prilikom se pale vatre, igra i pleše oko stupa oko kojeg su vezivali trake raznih boja, a koji simbolizira muški spolni organ.

U tim ritualnim igrama spominju se i drevna demonska božanstva Vaala, Zelenog čovjeka, Pana, Zelenog Juraja itd.

U produžetku Beltana pogani nastavljaju slaviti Valpurgijsku noć’. Drevni europski pogani vjeruju da se u noći sa 30. travnja na 1. svibanj sva nečista sila svijeta skuplja u Njemačkoj, na gori Broken, te da se demoni skupljaju na svojevrsnoj smotri kako bi se u koraku poklonili Sotoni.
Stari Germani preuzeli su ovu svetkovinu od Kelta pa sa danas kao dio folklora slavi u Finskoj, Švedskoj, Estoniji, Latviji, Nizozemskoj, Njemačkoj V.B. i dr. kao proslava plodnosti. Kuće se ukrašavaju, pale se krjesovi.

Zalazak sunca u veče uoči prvog maja bio je znak druidima da na vrhu najbližeg brda pale velike Belove vatre od devet različitih vrsta drveta, uz pomoć hrastovog postolja I hrastovog štapa. Do srednjeg vijeka vatre Beltana paljene su u svakom selu jer se vjerovalo da liječe i donose plodnost, a u zabačenim krajevima poznatim po keltskom nasljeđu, ove vatre se pale još i danas. Mladi parovi su skidali odjeću i preskakali po dvije Belatnove vatre, trčali između njih ili su oko vatre plesali u smjeru kazaljke na satu. Postojao je i običaj da se stoka poslije završetka duge zime pušta da izađe iz štala i prođe između ovih vatri da bi se oćistila od bolesti i da bi u narednim mjesecima bila plodna i davala puno mlijeka. Danas je najpoznatiji Edinburgh's Beltane Fire Festival

Pjeva se i pije do dugo u noć. Drže se govori. Prema legendi, tada su u Njemačkoj vještice na derneku. Pobornici teorije zavjera vjeruju da 1. Maj nije ništa drugo doli Valpurgijska noć, koju je opisao i Goethe u svom djelu Faust. Inače, Valpurgijska noć je jedan od najvažnijih sotonističkih praznika i redovno podrazumijeva ritual prinošenja ljudskih žrtava Luciferu. Sotonist Anton Lavey je u Valpurgijskoj noći 1966. osnovao Sotonističku crkvu.

Majpan/Majsko drvo/Majbaum

Mlado stablo/drvo/motka, brezova ili hrastova grana, okaštrena osim na vrhu na kojem je granje ostavljeno ili izgleda poput krune koje se na dan prvog maja postavlja se u mnogim mjestima. Ostatak nekadašnje ceremonije keltskog Beltana, poganski simbol pobjede proljeća nad zimom. Motka se obično već 30. aprila/travnja okiti i postavi.

Međutim, majska motka se mora čuvati da je dečki iz okolnih sela ne ukradu. Ako uspiju da ukradu onda će to biti skupo za one što su čuvali. Moraju platiti pića u konobi onima koji su uspjel ukrasti drvo. Na dan 1. maja/svibnja obavlja se tadicionalni ples oko majskog drveta. Običaj je osim u zemljama keltskog nasljeđa poznat u Austriji, Sloveniji, nekim dijelovima Hrvatske i drugdje.
Ovako se nosi majpan


Rođendan Iluminata

Prema jednoj predaji, Adam Weishaupt se zapanjio kada je saznao da je dan njegovog rođenja vezan za drevno pogansko vjerovanje i običaj poganskog praznika Beltan koji se slavio u čast prirode i plodnosti, a kojeg su pogani praznovali od 30. travnja/aprila do sumraka 02.svibnja/maja te sotonističkog praznika Valpurgijska noć koji se slavio u noći između 30. travnja/aprila i 1. svibnja/maja. Odlučio je na svoj 28. rođendan, 1. svibnja/maja 1776. godine osnovati tajno sotonističko bratstvo Iluminati - prosvijetljeni ili perfekcionisti. Cilj tog bratstva bio je i ostao jednom svjetskom revolucijom srušiti dosadašnji način života, poredak i moralne norme, te izazvati stvaranje Novog svjetskog poretka.

Neki povjesničari ko i teoretičsri zavjera navode da su Iluminati, svojim velikim utjecajem u Americi, potaknuli i organizirali demonstracije radnika u Chicagu i sukob radnika s policijom. Sve to su tempirali za 1. maj 1886. godine. Koristeći utjecaj Karl Marx-a (njemački Židov), koji je bio član tajnog društva “Liga pravednih” (jedan od ogranaka Iluminata), koji je on imao za radnički pokret. Iluminati su uspjeli nametnuti da se 1. svibnja /maja praznuje kao “praznik svih radnika”.

Je li 1.maj, praznik Iluminata, podmetnut narodu pod maskom "1. maj-praznik rada" u okviru kojeg se zapravo praznuju sotonistička slavlja prosudite sami. Činjenica je da se proslava 1. maja toliko usadila u svijest naroda da većina obitelji 1.maja idu u prirodu paliti vatre i roštiljati uglavnom ne znajući šire značenje ovog praznika.