[Analiza] Ekonomija i tržište eBiH

Day 2,000, 02:51 Published in Bosnia and Herzegovina USA by belmin97



Današnji članak je ekonomskog karaktera. Razlog pisanja ovog članka jeste stanje ionako razrušene ekonomije. Iz moga istraživanja a i istraživanja drugih građana ovakvoj ekonomiji na jedan način i sami doprinosimo.

U ovm članku ću da pojasnim neke pojmove, način funkcioniranje eEkonomije i osnovne ekonomske pojmove.

Cilj ovog članka je povećavanje svijesti građana, upoznavanje sa načinom ponašanja tržišta kako bi svi imali potencijalnu zaradu i kako se ne bi stvarala depresija.

Da bismo razumijeli način funkcioniranja ekonomije potrebno je da znamo neke osnovne pojmove, ovim pojmovima ćemo „baratati" u ovom članku i isti su prilagođeni eEkonomiji.



Tržište u eRepubličkom pojmu je marketno pod kojim se podrazumijeva plasiranje određenih dobara u zamjenu za novac, pored marketnog postoji i monetarno tržište. Ekonmska kretanja na oba tržišta funkcioniraju na isti način, ali stabilnost ponude i potražnje znatno se razlikuje. Monetarno eRepubličko tržište je homogeno (jednolično) jer se razmjena monete (valute) vrši samo za gold, razmjena valute za valutu nije moguća. Ukoliko da na tržište dospije veća količina golda, cijena monete raste.

Ponuda pod ovim pojmom podrazumijevamo plasirane proizvode na tržištu u određenim količinama i određenoj cijeni.

Potražnja – pod ovim pojmom podrazumijevamo proizvode za kojima postoji opravdana zainteresovanost građanstva za kupovinu.

Ekonomska depresija – širok pojama koji možemo prilagoditi eRepubličkoj ekonomiji. Pod depresijom podrazumijevamo pad i stagniranje. Depresija se može pojaviti kao Depresija maximuma i Depresija minmuma. I jedna i druga su negeativne za tržište.

Depresija maximuma – posmatrano sa strane proizvodnje podrazumijeva da su proizvodni kapaciteti tržišta veći od potražnje za proizvodom. To se dešava kada proizvodni pogon prozivodi robu za kojom ne postoji potražnja, time se povečava ponuda i dolazi do pada cijena na tržištu. Proizvodi se gomilaju i cijena sve više opada, sve je manja zainteresovanost za taj proizvod. Ova depresija koriguje se na dva načina, prekidom proizvodnje datog prozvoda ili privremenom obustavom na tržištu.

Depresija minimuma – posmatrano sa strane proizvodnje podrazumijeva da proizvodni kapaciteti prozvode manje robe nego sto je potražnja. Prilikom ovakvog ponašanja ekonomije, cijene datog proizvoda rastu, ponuda je sve manja a potražnja za proizvodom raste. Ovakvo ponašanje tržišta dovodi do enormnog rasta cijena i može nastati namjernim faktorom ili stvarnim. Namjernim faktorom nastaje kada proizvođači „lageruju“ navedeni proizvod unaprijed znajuci da ce navedeni poskupjeti a sa ciljem ostvarivanja novčane koristi. Za razliku od Depresije maximuma, ovu je teže kontrolirati jer se mora na tržište plasirati dovoljan broj proizvoda da zadovolji potraznju i zaustavi rast cijena ili da se odredi fixna cijena datog proizvoda.



Pošto smo sada sve lijepo objasnili, slobodno možemo reći da se na našem trđištu javljaju sve navedene depresije i one znatno dugo traju.

Ukoliko posmatramo naredu sliku vidjecemo enormnu razliku u cijeni prozvoda na prvom listu.



Razlog ovakve razlike jeste mala proizvodnja relativno dobra potraznja.
Međutim i na ovakvim mjestima gdje bi se trebala očekivati stabilna cijena postoji Depresija maximuma.
Obratite paznju na ponudu jedan. Nju cemo posmatrati kao osnovnu i prvu ponudu.
Na tržište u ponudi jedan plasiran je mali broj proizvoda pa se može očekivati da naredna ponuda bude na istoj ili čak skupljoj cijeni. Međutim ponuda dva je znatno niža i plasira znatno više proizvoda. Cijena raste ponuda se povečava, opada potraznja za proizvodom.
Pogledajmo ponudu tri. Ova ponuda je napravljena od strane trgovca koji je svjestan ekonomije. Postavlja istu cijenu kao prethodnik i plasira kontroliran broj proizvoda.

Samim skidanjem cijene prethodnika i postavljanjem velike količine robe na tržište doprinosite obaranju cijene, jer naredni trgovac ce postaviti ponovo ogromnu količinu sa nižom cijenom i tako to ide u nedogled.

Ukoliko imate velike količine robe, postavljajte po 100 200 ili 300 jedinica robe na tržište po posljednjoj tržišnoj cijeni.

Tako se stvara osjecaj kod kupca da je količina robe na niskom nivou i da se može desiti porast cijena. Na ovaj način šitite sosptveni interes a ujedno i jačate ekonomiju. Bolje je da nekoliko puta dnevno stavite ponude po 200 jedinica nego jednom 600 koje cete morati pordati kasnije u pola cijene.



Naredna slika prikazuje klasičnu depresiju.



Obratie paznju na cijene. Cijena enormno opada a broj opreme na tržištu je nepromijenjiv. Razlog je politika „Želim brzo da prodam proizvod“ a ustvari napravi se gubitak od 150 cc. Želite da dajete 150 cc svakom ponudom nema problema vodite se ovakvim ponašanjem. Ovakavo tršište može se regulisati kada bi postojala osvještenost građana. Naprimjer na ovom bilansu odredi se cijena 10 BAM, jedan igrač otkupi sve niže ponude i postavi ih na 10. Naredne ponude se kontrolirano postavlju na market.



Idealno riješenje za našu državu bilo bi slijedeće:

Ukoliko bi se otvorilo ministarstvo trgovine koje bi upućivalo građane preko svih medija, stranaka i drugih organizacija na način funkcioniranja tržišta, to bi znatno poboljšalo ekonomske asoekte države.

Idealno bi bilo kada bi imali nekih maksimalno deset igrača koji bi pravili ponude na marketu i preko kojih bi se vršila prodaja.
Primjer cijena za tenkove je 10 Bam i ona je fixna. Posaljete tenkove i odma ste isplaceni po toj cijeni a drzava kontrolira promet tenkova na tržištu preko tih acc-ova.

To bi bilo lijepo i idalno riješenje ukoliko bi se ti likovi manili pranja multi novca i na taj način smanjili rizik za gubitak vrijedne imovinu.



„Ideje i riješenja je mnogo, ali je volje malo“

Za vas BH Otpor